Već duže vrijeme poljoprivrednici, ali i pekari i mlinari u BiH, ukazuju na apsurdno ponašanje vlasti u smislu da je nevjerovatno kako se cijene nafte i goriva prate kada idu prema gore i obavezno koriste kao razlog za poskupljenja, dok se potpuno ignoriraju kada padaju i kada bi, po logici, trebalo da se snize i cijene osnovnih životnih namirnica, kao i drugih proizvoda koje svakodnevno koristimo.
Interesne sfere
Kao glavni primjer navode cijene kruha, odnosno poskupljenje pekarskih proizvoda koje nema nikakvo uporište kad je situacija na terenu u pitanju. Naime, tvrde da su otkupne cijene pšenice od domaćih proizvođača prilično niske, pa nema logike da kruh i ostali pekarski proizvodi poskupljuju, o čemu se u posljednje vrijeme opet priča.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, kaže za Oslobođenje da su to stvari na koje upozoravaju već odavno.
Nerazumljivo je da je kruh i dalje 1,5 KM pa naviše, a čak je i gorivo pojeftinilo
– Pšenica je sada na historijski niskoj cijeni. Otkupna cijena je niska i kod naših proizvođača, ali i kod uvoznika, tako da je nelogično da kruh košta toliko. Ko zna šta mute ti koji donose takve odluke. To samo oni znaju, nešto se pravdaju i kao povećavaju plate. Država i nadležne institucije bi trebale da povuku konkretne poteze, da vide o čemu se radi, jer nije normalno od jedne kile brašna napraviti tri kruha. Sada je konkretno kilogram brašna samljevenog između 60 i 70 feninga, a od jedne kile brašna se prave tri kruha i to je skoro šest KM. To niti je normalno niti logično, kaže Bićo.
I Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS-a, slaže se sa Bićom i objašnjava da su cijene bazirane na uvozu pšenice za potrebe mlinsko-pekarskog sektora, što znači da će cijena koja je trenutno u zemljama izvoznicama aktuelna, diktirati da li će poskupjeti kruh ili neće.
Čedomir Pavlović, mlinar iz Republike Srpske, tvrdi da nema razloga za poskupljenje, jer je pšenica sve jeftinija.
– Poskupljenje može diktirati samo nedostatak radne snage i povećanje plaća, kaže on
– Na bazi cijena koje nude nama za našu pšenicu, kruh ne treba da poskupi nego pojeftini. Cijena naše pšenice ovogodišnjeg roda koja nam je ponuđena je od 26 do 33 feninga, s tim da tih 33 skoro da niko ne može dostići po pitanju kvaliteta, znači i to je referenca da ne treba da poskupe nikakvi pekarski proizvodi. Pšenica je, kao što znamo, berzanska roba i cijena zavisi isključivo od velikih proizvođača. Ono u šta mi na neki način upiremo oči jeste da bi moglo doći u relativno kratkom roku do pomjeranja cijena pšenice gore. Ko god je od poljoprivrednika imao priliku, ono što je ubrao, istina rodovi su bili niski, skladištio je u svojim prostorijama i čekamo i nadamo se nekoj boljoj cijeni. Ne da bismo se obogatili, nego čisto da bismo pokrili troškove bar proizvodnje, uz navedene subvencije od Ministarstva poljoprivrede, ističe Marinković.
Plate kao izgovor
Dodaje da “cijena koja se sad nudi na bazi prinosa i proizvodnje pšenice tjera u minus većinu poljoprivrednih proizvođača”. Smatra da nema opravdanja za poskupljenje pekarskih proizvoda, ali u BiH uvijek “očekujte neočekivano”.
Pekar Saša Trivić, također, navodi da pekarska industrija zavisi od radne snage i da rast plata diktira cijene. On smatra da je sadašnja otkupna cijena pšenice neodrživa, te da mora porasti.
A kako navode naši sagovornici, nije samo kruh skup nego i ostale prehrambene namirnice i to mnogo skuplje nego bilo gdje u Evropi. Dijaspora koja dolazi u Sarajevo, a posebno oni iz Španije kažu da je puter u BiH skuplji za 30 posto nego u Madridu.
