Mnogi su se pitali – šta će naći ako otkopaju dovoljno duboko ispod polarnog ledenog pokrivača? Da li biste pronašli blato, kamen, vodu, još leda, drevni moziak ili samo sintetički laminatni pod? Pa, zavisi od toga da li se nadate da ćete zaroniti ispod sjevernog ili južnog pola.
Arktik na sjevernoj hemisferi je jednostavno ledeni pokrivač koji prekriva more. S druge strane, Antarktik na južnoj hemisferi je stvarni kontinent, što znači da ispod njegovog leda leži drevna stjenovita kopna koja je bila odvojena milionima godina.
Šta je ispod leda Antarktika?
Proći pod ledom Antarktika nije mali podvig. Led je dubok 4.776 metara i prosječne debljine 2.160 metara, prema Nacionalnoj naučnoj fondaciji. Ukupno, Antarktik sadrži 27 miliona kubnih kilometara smrznute vode koja bi, ako se otopi, rezultirala porastom nivoa mora za oko 58 metara (190 stopa).
Istraživači su probušili rupe u antarktičkom ledu s dubinama preko 2.000 metara, ali veći dio njegovih nižih dubina ostaje misterija. Također su postavili kamere u neke od plićih bušotina – što omogućava prilično nevjerovatan prizor.
Arktički led nije ni blizu tako dubok. Ustvari, debljina je samo 3 do 4 metra na velikim površinama, sa grebenima koji mogu biti duboki i do 20 metara. Ispod toga ćete pronaći vode Arktičkog okeana, najplićeg od pet velikih svjetskih okeana s prosječnom dubinom od samo 1.038 metara, prenosi IFL Science.
Ako želite dublje da se pozabavite pitanjem šta se nalazi ispod ledenog pokrivača Arktika, trebalo bi se otići do morskog dna Arktičkog okeana.
Godine 2013., naučnici sa Lamont-Doherty Earth opservatorija Univerziteta Columbia proveli su mnogo vremena istražujući i prikupljajući informacije o svijetu ispod arktičkog leda u Barrowu na Aljasci. Poslali su kamere niz led u vode Arktičkog okeana i prikupili video snimke morskog dna.
Njihovo istraživanje pokazalo je da se ispod Arktičkog okeana nalazi muljevito morsko dno koje je prekriveno iznenađujućom količinom algi. Čak su napravili i snimke izopoda kako lutaju morskim dnom, iako nemaju pojma koja su vrsta ili kako žive.
– Jedna od lekcija koje su nas naučila istraživanja u polarnim regijama je da moramo proširiti našu definiciju gdje život postoji i napreduje, istakao je Andy Juhl, vodeni ekolog i okeanograf koji radi na projektu.
Dodao je:
– Na Arktiku imamo život koji raste unutar leda, na temperaturama ispod nule. To znači da znamo tražiti na neobičnijim mjestima za nauku o životu i to je jedna od zanimljivih stvari koje učimo radeći ovakvu vrstu posla. Led nije nužno negostoljubivo stanište, a na drugim planetama gdje vidimo led, to je mjesto gdje bismo vjerovatno trebali tražiti znakove života.
