Od početka krize, koja je počela pozivom Narodne skupštine RS-a upućenom sudiji Ustavnog suda BiH Zlatku Kneževiću da napusti ovu instituciju on se nije javno oglašavao. To je prvi put učinio nakon usvajanja zakona u NSRS o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji RS-a.
Sudija Knežević rekao je da nikakve pritiske lično nije imao da napusti pomenutu instituciju i tako je ostavi bez predstavnika iz Republike Srpske. Odluku Narodne skupštine RS-a da napusti Ustavni sud BiH, dodaje, nije shvatio kao pritisak, već kao poziv da se neke stvari riješe.
– Ako ste pažljivo pratili, niti sam ja potrčao da odem iz Suda u prijevremenu penziju, niti su ljudi iz Republike Srpske insistirali da to bude sad. Međutim, onda je došlo do reakcije kolega u Ustavnom sudu koji su nepotrebno, besmisleno i na kraju suprotno pravilima donijeli odluku i sve to doveli u situaciju u kojoj više nije pitanje ko je tu više kriv, ko manje i kako. Zgrožen sam što je jedan dio kolega tako postupio, kazao je Knežević.
Usvajanje spomenutog zakona prokomentaarisala je i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović. Izjavila je da je BiH sada zarobljeništvo iz kojeg treba izaći i da posebne sjednice parlamenta Srpske predstavljaju reakciju na stalni pritisak i maltretiranje. Cvijanovićeva je poručila da se ne može tražiti da se ispune određene stvari, a onda će se za 20 godina reći da BiH nisu potrebne strane sudije i OHR.
– Pa, na šta liči ova zemlja? Je l’ treba da se mrcvarimo 20 godina na ovaj način? Mislim da trebamo kao odgovorni ljudi za sudbinu zemlje i procese da se dogovaramo ovdje. Kakve su to više megalomanske i nacionalističke agende u kojima neko nekome treba da kaže da ne može postojati mehanizam koordinacije ili nešto drugo? U BiH je normalno da neki bošnjački oficir ili general dobije presudu, pobjegne i nikome ništa, rekla je Cvijanović.
