Ekspertni tim BiH nije zadovoljan protokom informacija s hrvatske strane, a Slovenija i Mađarska podržavaju bosanskohercegovačke napore
Tokom 2025. godine planira se početak izgradnje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u bivšoj vojarni Čerkezovac na Trgovskoj gori u općini Dvor, a početak rada centra predviđen je za 2026. godinu, rečeno je Hini u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Hrvatske.
“Dosadašnji istražni radovi i mjerenja na lokaciji ne ukazuju na moguće negativno rješenje u studiji utjecaja na okoliš, ali kao konačnu potvrdu prikladnosti lokacije Čerkezovac za Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada pričekat ćemo analizu i interpretaciju provedenih istraživanja u sklopu studije, čiji rezultati će biti javno dostupni”, kažu u Ministarstvu.
Studija će, ističu, propisati mjere zaštite okoliša kojima se sprječavaju negativni utjecaji prilikom rada skladišta radioaktivnoga otpada. U toku je izrada sigurnosnih analiza i idejnog projekta za potrebe ishođenja lokacijske dozvole, a ministarstvu je predan zahtjev za određivanje sadržaja studije utjecaja na okoliš.
Možda vas zanima:
Početak izgradnje 2025. godine
Tokom marta proveden je javni postupak određivanja sadržaja studije utjecaja na okoliš, koji uključuje prikupljanje mišljenja i komentara javnosti i nadležnih tijela Hrvatske i BiH. U Ministarstvu je u tijeku analiza zaprimljenih mišljenja, početak izgradnje centra planiraju tokom 2025. dok je planirani početak rada predviđen za 2026. godinu.
Na lokaciji su završeni istražni radovi i određivanje nultog stanja radioaktivnosti u okolišu, u sklopu kojeg je postavljena mjerna stanica za mjerenje ambijentalne brzine doze. Seizmološke stanice postavljene su na lokaciji centra te na lokacijama Rujevac i Pobrđani i uključene su u hrvatsku mrežu seizmografa i akcelerografa Seizmološke službe RH.
Također je osiguran prijenos podataka u realnom vremenu Seizmološkoj službi u Zagrebu i Republičkom hidrometeorološkom servisu u Banjoj Luci.
No, Ministarstvo upozorava kako se “nakon sastanaka s BiH stranom može zaključiti da ne postoji niti najmanja spremnost za dokazivanje da projekt neće imati utjecaja na okoliš, bez obzira što svi stručni argumenti, kao i preliminarni rezultati istražnih radova, ukazuju da ne postoji prekogranični utjecaj tokom redovnog pogona skladišta”.
Plenković: Hrvatska autonomno donosi odluku
Premijer Andrej Plenković je 20. juna na zajedničkoj sjednici hrvatske vlade i Vijeća ministara BiH poručio da će Hrvatska primijeniti najviše sigurnosne standarde pri izgradnji odlagališta radioaktivnog otpada. Lokacija odlagališta je na “brdovitom, nenaseljenom području na kojemu bi se skladištio nizak i srednji radioaktivni otpad iz NE Krško”, rekao je Plenković.
Ustvrdio je da se radi o otpadu “koji vrlo malo zrači”, poput zaštitne odjeće, rukavica, krpa i sl, a neće se skladištiti istrošeno nuklearno gorivo, koje pripada visokom radioaktivnom otpadu. “Kad bi neko stajao 365 dana, 24 sata ispred zida tog odlagališta, ne bi primio nikakvo zračenje. Ono bi bilo znatno manje od bilo kakvog zračenja za vrijeme leta iz Europe u Ameriku”, tvrdi Plenković.
Na pitanje o odabiru lokacije odlagališta i blizini granice s BiH, premijer je istaknuo da odluku o tome Hrvatska donosi autonomno. No, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac iz redova SNSD-a najavio je da će tražiti podršku EU za pronalazak nove lokacije odlagališta.
Lokalno stanovništvo nezadovoljno
Košarac smatra da je lokacija odlagališta neprihvatljiva jer će ugroziti zdravlje obližnjeg stanovništva, te je pozvao da se nađe treća lokacija. Rekao je kako ekspertni tim BiH “nije zadovoljan protokom informacija s hrvatske strane”, a Slovenija i Mađarska podržavaju bosanskohercegovačke napore, javlja Hina.
Košarac je također zatražio sastanak s visokim predstavnikom za vanjsku i sigurnosnu politiku EU Josepom Borrellom kako bi izrazio protivljenje namjeri Hrvatske da izgradi odlagalište radioaktivnog otpada na samoj granici s BiH.
I predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik optužio je Plenkovića da neistinitim tvrdnjama pokušava opravdati gradnju odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori i poručio kako će o rješavanju tog pitanja ovisiti budući odnosi BiH i Hrvatske.
Načelnik Općine Dvor Nikola Arbutina izjavio je Hini da su svi u njegovoj općini protiv zbrinjavanja radioaktivnog otpada u Dvoru. “Općinsko Vijeće je dva puta reklo da je protiv, građani su rekli da su protiv i ja sam kao načelnik protiv”, poručuje Arbutina.
“Ko će kupiti vikendice ili zemljište?”
Kaže kako svaki građanin u Dvoru, cijeloj Hrvatskoj i svijetu ima isti stav u vezi zbrinjavanja radioaktivnog otpada, a on lično smatra da se otpad treba zbrinuti na mjestu nastanka, u Nuklearnoj elektrani (NE) Krško. Arbutina ističe da su u strategiji razvoja Općine Dvor malo i srednje poduzetništvo, ekološka poljoprivreda i turizam, pa zašto svoj potencijal ne bi iskoristili za ekološke proizvode, koji su skuplji od konvencionalnih.
Iako im obećavaju rentu, Arbutina pita ko će im platiti to što se već osam godina o njihovom području priča kao o mjestu za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. “Ko će kupiti vikendicu pored Une, ko će kupiti zemljište ili ekološki proizvod”, ogorčen je načelnik Dvora.
U međuvremenu, u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja ne posustaju nego nastavljaju aktivnosti kojima nastoje uvjeriti sve “nevjerne Tome” da centar neće biti štetan za lokalno stanovništvo i okoliš.
