Decenijama je aditiv za hranu mononatrijum glutamat (poznatiji kao MSG) demonizovan na Zapadu. Nedavno je otkriveno da je bezopasna, ili barem komponenta natrijuma nije gora od soli. Sada, međutim, vidimo dokaze da bi nekada ismijavani molekul mogao biti kapija za pridržavanje predviđene dijete.
Uprkos anegdotskim pričama o ljudima koji su doživjeli reakcije nakon jedenja teških obroka MSG-a, nema čvrstih dokaza da je aminokiselina koja poboljšava okus nesigurna. Zaista, istoričari su pratili široko rasprostranjeno vjerovanje o njegovoj štetnosti za rasizam, što je posljedica sinteze MSG-a koja je otkrivena u Japanu, a Amerikanci i Evropljani se uglavnom susreću s molekulom u azijskim restoranima.
Novi rad u Nature Neuropsychopharmacology zaključuje da ljudi koji su dozvolili da ksenofobične kampanje zastrašivanja o trzanju srca i glavoboljama nakon obroka bogatih MSG-om utiču na njihovu ishranu nisu samo propustili senzacionalne ukuse. Oni su takođe otežali održavanje zdravih drugih izbora, piše iflscience.com
Studije ljudi koji se bore da smršaju obično, ali ne uvijek, otkrivaju da jedenje čorbe s MSG prije jela smanjuje njihovu ukupnu potrošnju kalorija, u poređenju s konzumiranjem inače identične supe bez MSG-a. Međutim, mehanizam je bio neobjašnjiv. Shodno tome, dr Miguel Alonso-Alonso iz Harvardskog medicinskog centra sproveo je sličan test, ali je pratio ponašanje učesnika kada im je predstavljen obrok po principu švedskog stola, uključujući korišćenje kompjuterizovanog praćenja očiju i neuroimaging moždanih reakcija.
Ovakva detaljna zapažanja su praktična samo sa malim uzorcima, u ovom slučaju 30 žena starosti 18-30 godina. Shodno tome, sa nalazima treba pažljivo postupati.
Ipak, Alonso-Alonso izvještava da MSG nije značajno smanjio potrošnju kalorija kod njegovih ispitanika, ali je doveo do zdravijeg izbora, posebno jedenja manje zasićenih masti. Štaviše, najveći efekti su uočeni kod žena koje su sebe opisale kao da nemaju samokontrolu i da su sklone prejedanju.
Praćenje očiju je pokazalo da su učesnici nakon jedenja MSG-a bili više fokusirani na obroke koje su odabrali, umjesto da ih ometaju druge opcije u bifeu, ili čak mijenjaju porcije.
Nakon konzumiranja MSG-a došlo je do više aktivnosti u lijevom prefrontalnom korteksu, dijelu mozga koji je ranije bio povezan sa samokontrolom kada je u pitanju izbor hrane.
Iako razumijevanje mehanizma ostaje nepotpuno, Alonso-Alonso i koautori misle da je to možda bio rezultat osjećaja glutamata u želucu, a ne njegovog umami okusa, budući da sudionici obično nisu mogli reći koji su bujon dobili.
Studija se bavila samo jednim obrokom, tako da pitanje da li će se efekti isporučenog glutamata smanjiti ako se uzima prečesto, ostaje bez odgovora. Štaviše, stari kliše kaže da sat vremena nakon što pojedu kinesko-američka jela ljudi ponovo osjećaju glad – čiju istinu Alonso-Alonso nije istražio.
