Sebija IzetbegoviÄ, kojoj je Senat Univerziteta u Sarajevu 6. marta poniÅ”tio magistarsku titulu, samim tim i onu doktorice medicinskih nauka, može nastaviti raditi kao lijeÄnica, ali ne i kao profesorica na Medicinskom fakultetu.
Senat je ocijenio da “nije ispunila sve ispitne obaveze na postdiplomskom studiju na Medicinskom fakultetu u Sarajevuāā. Odluku Senata treba provesti Medicinski fakultet.
Odluka je donesena nakon Å”to Komisija, koju je formirao Univerzitet, nije mogla potvrditi da je IzetbegoviÄ dio ispita položila na postdiplomskom studiju u Zagrebu, te da su joj ti ispiti priznati u Sarajevu gdje je nastavila studij.Ā
IzetbegoviÄ trenutno obnaÅ”a funkciju direktorice Univerzitetskog kliniÄkog centra u Sarajevu.
Ostaje li IzetbegoviÄ profesorica?
Sebija IzetbegoviÄ je 1996. godine izabrana u zvanje asistentice na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Docentica je postala 2007. godine. Nakon toga, 2013. godine vanredna, a od 2014. godine je redovna profesorica na ovom fakultetu.
Fakultetsko vijeÄe predlaže, a Senat Univerziteta potvrÄuje izbor u zvanje, poÅ”e Radio Slobodna Evropa.
Rektor Univerziteta u Sarajevu je odlukom Senata zadužen da donese rjeÅ”enje kojim se poniÅ”tava upis u MatiÄnu knjiga magistranata, Äime Äe IzetbegoviÄ izgubiti titulu magistrice, a samim time i doktorice medicinskih nauka.
Time gubi i pravo da bude redovna profesorica na Medicinskom fakultetu. Odluka Senata je konaÄna, a IzetbegoviÄ može pokrenuti postupak pred nadležnim OpÄinskim sudom u Sarajevu.
āāUniverzitet je autonoman i on nije u sistemu sudstva. Univerzitet daje i oduzima titulu. Senat Univerziteta ju je izopÄio iz svoje akademske organizacije i ona (Sebija IzetbegoviÄ) se ne može viÅ”e nikad vratiti. Ona, ako dokaže na sudu i ako joj sud to dosudi, može dobiti, recimo, naknadu za duÅ”evnu bol, ali ni sud niti neka druga institucija joj ne može vratiti tituluāā, kazao je prim. dr. Ednan DrljeviÄ, Å”ef InfektoloÅ”kog odjeljenja u OpÄoj bolnici u Sarajevu za Radio Slobodna Evropa.
IzetbegoviÄ je do izbora održanih u oktobru 2022. godine kao direktorica Univerzitetske kliniÄke bolnice (KCUS) bila āāpo službenoj dužnostiāā i Älanica Senata, ali se povukla nakon Å”to je izabrana za zastupnicu Stranke demokratske akcije u SkupÅ”tinu Kantona Sarajevu. Älan Senata može biti Älan stranke, ali ne može biti zastupnik.
Ostaje li IzetbegoviÄ lijeÄnica?
I dok se dovodi u pitanje njen akademski rad, Senat Univerziteta ili neka druga institucija nije osporila profesionalni rad Sebije IzetbegoviÄ.
IzetbegoviÄ je upisala Medicinski fakultet u Sarajevu 1978. godine, a diplomirala u aprilu 1989. godine.
Prema podacima Ministarstva zdravstva Federacije BiH, objavljenim u maju 2021. godine, IzetbegoviÄ je specijalizaciju zapoÄela u februaru 1991. godine, a specijalistiÄki ispit je položila u februaru 1996. godine.
Specijalizirala je ginekologiju i akuŔerstvo.
TužilaÅ”tvo Kantona Sarajevo je 2021. godine pokrenulo istragu o studiranju IzetbegoviÄ. Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo je utvrdila 2. jula 2021. da zvanje magistrice IzetbegoviÄ zahtijeva dodatne provjere. Istraga je āāu tokuāā.
Mora li Medicinski fakultet provesti odluku Senata?
Obrazovanje u Bosni i Hercegovini, kao i zdravstvo, u nadležnosti je entiteta Republika Srpska, BrÄko distrikta BiH, te deset kantona u entitetu Federacija BiH.
Oni donose vlastite zakone o visokoÅ”kolskom obrazovanju, osnivaju javne univerzitete i sliÄno.
Odluku Senata kojom se IzetbegoviÄ oduzima akademska titula magistrice, a samim time i doktorice nauka, treba provesti Medicinski fakultet u Sarajevu.
Smjenu IzetbegoviÄ s mjesta profesorice na tom fakultetu donosi VijeÄe koje Äine dekanesa, prodekani i svi docenti, vanredni i redovni profesori, te predstavnici asistenata, studenata i postdiplomaca.
U sluÄaju da se Medicinski fakultet ogluÅ”i na odluku Senata Univerziteta i odluÄi saÄekati eventualnu presudu po žalbi/tužbi IzetbegoviÄ pred sarajevskim sudom, koju je ona najavila, sljedeÄi korak je na rektoru Univerziteta.
Rektor Rifat Å krijelj može, prema novom Zakonu o visokom obrazovanju u Kantonu Sarajevo, donesenom proÅ”le godine, suspendirati dekanesu āāako ima dokaz nadležnog tijela da dekan nezakonito izvrÅ”ava svoje obaveze utvrÄene zakonom, statutom ili drugim opÄim aktima visokoÅ”kolske ustanoveāā.
Okolnosti i razlozi zbog kojih rektor može suspendirati dekana se, prema tom zakonu, utvrÄuju statutom Univerziteta. Univerzitet u Sarajevu je, nakon donoÅ”enja novog Zakona o visokom obrazovanju, trebao donijeti novi statut, no to joÅ” nije uÄinio.
Prema starom Statutu, rektor može suspendirati dekana ako je protiv njega pokrenut āāpostupak za kriviÄno djelo poÄinjeno na radnom mjestuāā ili ako je pokrenut āāpostupak za utvrÄivanje odgovornosti za težu povredu radnih obaveza odnosno teže prekrÅ”ajeāā.
Rektor ne može smijeniti dekana. Dekana bira i razrjeÅ”ava VijeÄe fakulteta koje Äine dekan i prodekani, docenti, vanredni i redovni profesori te predstavnici asistenata, studenata i postdiplomaca.
Å ta je sporno u njenom studiju?
IzetbegoviÄ je navela da je postdiplomski studij poÄela u Zagrebu gdje je položila dio ispita, a zavrÅ”ila u Sarajevu. Poziva se na indeks iz Zagreba, koji je 7. marta sarajevska policija po nalogu OpÄinskog suda dostavila u TužilaÅ”tvo Kantona Sarajevo.
Rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Å krijelj je kazao da su od Medicinskog fakulteta u Zagrebu dobili zvaniÄan akt da ne mogu potvrditi vjerodostojnost indeksa Sebije IzetbegoviÄ sa studija u Zagrebu, niti izdati uvjerenje o položenim ispitima. Kao razlog su naveli to āāÅ”to u Zagrebu ne postoji u dosjeu dokumentacija koja to pratiāā.
āāTo nije naÄeno ni na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Ako su ispiti priznati, oni su trebali biti u njenom sarajevskom indeksu i opeÄaÄeni da su položeni u Zagrebu i priznati u Sarajevu”, kazao je Å krijelj.
Prim. Dr. Ednan DrljeviÄ, Å”ef InfektoloÅ”kog odjeljenja u OpÄoj bolnici u Sarajevu istiÄe da je i on specijalizaciju i magistarski studij prije rata zavrÅ”io u Zagrebu i da je ista procedura vrijedila poÄetkom 1990-ih godina.
āāJa sam studirao gastroenterologiju i hepatologiju. Morao sam polagati sve ispite, pa zavrÅ”ni ispit i onda dobijem diplomu o zavrÅ”enom prvom stupnju postdiplomskog studija koju imam i sad. Nakon studija, imao sam godinu dana da uradim magistarski rad. Nakon toga sam dobio i zvanje subspecijaliste. To je malo duža procedura, ali ona se mora ispoÅ”tovatiāā, pojasnio je dr. DrljeviÄ za RSE.
Ko postavlja i razrjeŔuje direktora KCUS-a?
Sebija IzetbegoviÄ, koja u aprilu puni 63 godine, direktorica je KliniÄkog centra Univerziteta u Sarajevu od 2016. godine. Prije toga je tri godine bila direktorica OpÄe bolnice, druge po veliÄini medicinske ustanove u Sarajevu.
ÄetverogodiÅ”nji mandat joj istiÄe u januaru 2024. godine. Suglasnost za imenovanje direktora KCUS-a daje ministar zdravstva Federacije BiH.
Vlasnici/osnivaÄi su Federacija BiH i pet od ukupno deset kantona u ovom entitetu – ZeniÄko-dobojski (ZDK), Bosanskopodrinjski (BPK), Unsko-sanski (USK), Srednjobosanski (SBK) i Kanton Sarajevo (KS).
Upravni odbor KCUS-a ima 11 Älanova i Vlada Federacije ga imenuje na prijedlog osnivaÄa ove ustanove na mandat od Äetiri godine, piÅ”e Radio Slobodna Evropa.
Dva Älana predlaže Kanton Sarajevo, a po jednog ostala Äetiri kantona. Pored toga, dva Älana predlaže Federalno ministarstvo zdravstva, a tri Älana su iz reda uposlenika KCUS-a od kojih najmanje dva moraju biti zdravstveni radnici.
Vlada Federacije BiH je u aprilu 2022. imenovala deset Älanova, pri Äemu je imenovala samo jednog Älana ispred Kantona Sarajevu, te tri Älana iz reda uposlenih u KCUS-u.
Vlast u Kantonu Sarajevo Äine Socijaldemokratska partija (SDP) BiH, Narod i Pravda (NiP) i NaÅ”a stranka (NS). Te stranke nisu u trenutnoj Vladi Federacije koju od izbora 2014. godine Äine Stranka demokratske akcije (SDA) Äiji je kadar Sebija IzetbegoviÄ, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH i Savez za bolju buduÄnost.
Prema potpisanom koalicijskom dogovoru, novu parlamentarnu veÄinu predvode SDP BiH, NiP, NS i HDZ BiH uz joÅ” nekoliko manjih stranaka, a SDA odlazi u opoziciju.