Sebija Izetbegović ostaje ginekologinja, sporna samo profesorska titula

9 min. čitanja

Sebija Izetbegović, kojoj je Senat Univerziteta u Sarajevu 6. marta poniÅ”tio magistarsku titulu, samim tim i onu doktorice medicinskih nauka, može nastaviti raditi kao liječnica, ali ne i kao profesorica na Medicinskom fakultetu.

Senat je ocijenio da “nije ispunila sve ispitne obaveze na postdiplomskom studiju na Medicinskom fakultetu u Sarajevuā€˜ā€˜. Odluku Senata treba provesti Medicinski fakultet.

Odluka je donesena nakon Å”to Komisija, koju je formirao Univerzitet, nije mogla potvrditi da je Izetbegović dio ispita položila na postdiplomskom studiju u Zagrebu, te da su joj ti ispiti priznati u Sarajevu gdje je nastavila studij.Ā 

Izetbegović trenutno obnaÅ”a funkciju direktorice Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu.

Ostaje li Izetbegović profesorica?

Sebija Izetbegović je 1996. godine izabrana u zvanje asistentice na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Docentica je postala 2007. godine. Nakon toga, 2013. godine vanredna, a od 2014. godine je redovna profesorica na ovom fakultetu.

Fakultetsko vijeće predlaže, a Senat Univerziteta potvrđuje izbor u zvanje, poÅ”e Radio Slobodna Evropa.

Rektor Univerziteta u Sarajevu je odlukom Senata zadužen da donese rjeÅ”enje kojim se poniÅ”tava upis u Matičnu knjiga magistranata, čime će Izetbegović izgubiti titulu magistrice, a samim time i doktorice medicinskih nauka.

Time gubi i pravo da bude redovna profesorica na Medicinskom fakultetu. Odluka Senata je konačna, a Izetbegović može pokrenuti postupak pred nadležnim Općinskim sudom u Sarajevu.

ā€˜ā€˜Univerzitet je autonoman i on nije u sistemu sudstva. Univerzitet daje i oduzima titulu. Senat Univerziteta ju je izopćio iz svoje akademske organizacije i ona (Sebija Izetbegović) se ne može viÅ”e nikad vratiti. Ona, ako dokaže na sudu i ako joj sud to dosudi, može dobiti, recimo, naknadu za duÅ”evnu bol, ali ni sud niti neka druga institucija joj ne može vratiti tituluā€˜ā€˜, kazao je prim. dr. Ednan Drljević, Å”ef InfektoloÅ”kog odjeljenja u Općoj bolnici u Sarajevu za Radio Slobodna Evropa.

Izetbegović je do izbora održanih u oktobru 2022. godine kao direktorica Univerzitetske kliničke bolnice (KCUS) bila ā€˜ā€˜po službenoj dužnostiā€˜ā€˜ i članica Senata, ali se povukla nakon Å”to je izabrana za zastupnicu Stranke demokratske akcije u SkupÅ”tinu Kantona Sarajevu. Član Senata može biti član stranke, ali ne može biti zastupnik.

Ostaje li Izetbegović liječnica?

I dok se dovodi u pitanje njen akademski rad, Senat Univerziteta ili neka druga institucija nije osporila profesionalni rad Sebije Izetbegović.

Izetbegović je upisala Medicinski fakultet u Sarajevu 1978. godine, a diplomirala u aprilu 1989. godine.

Prema podacima Ministarstva zdravstva Federacije BiH, objavljenim u maju 2021. godine, Izetbegović je specijalizaciju započela u februaru 1991. godine, a specijalistički ispit je položila u februaru 1996. godine.

Specijalizirala je ginekologiju i akuŔerstvo.

TužilaÅ”tvo Kantona Sarajevo je 2021. godine pokrenulo istragu o studiranju Izetbegović. Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo je utvrdila 2. jula 2021. da zvanje magistrice Izetbegović zahtijeva dodatne provjere. Istraga je ā€˜ā€˜u tokuā€˜ā€˜.

Mora li Medicinski fakultet provesti odluku Senata?

Obrazovanje u Bosni i Hercegovini, kao i zdravstvo, u nadležnosti je entiteta Republika Srpska, Brčko distrikta BiH, te deset kantona u entitetu Federacija BiH.

Oni donose vlastite zakone o visokoŔkolskom obrazovanju, osnivaju javne univerzitete i slično.

Odluku Senata kojom se Izetbegović oduzima akademska titula magistrice, a samim time i doktorice nauka, treba provesti Medicinski fakultet u Sarajevu.

Smjenu Izetbegović s mjesta profesorice na tom fakultetu donosi Vijeće koje čine dekanesa, prodekani i svi docenti, vanredni i redovni profesori, te predstavnici asistenata, studenata i postdiplomaca.

U slučaju da se Medicinski fakultet ogluÅ”i na odluku Senata Univerziteta i odluči sačekati eventualnu presudu po žalbi/tužbi Izetbegović pred sarajevskim sudom, koju je ona najavila, sljedeći korak je na rektoru Univerziteta.

Rektor Rifat Å krijelj može, prema novom Zakonu o visokom obrazovanju u Kantonu Sarajevo, donesenom proÅ”le godine, suspendirati dekanesu ā€˜ā€˜ako ima dokaz nadležnog tijela da dekan nezakonito izvrÅ”ava svoje obaveze utvrđene zakonom, statutom ili drugim općim aktima visokoÅ”kolske ustanoveā€˜ā€˜.

Okolnosti i razlozi zbog kojih rektor može suspendirati dekana se, prema tom zakonu, utvrđuju statutom Univerziteta. Univerzitet u Sarajevu je, nakon donoÅ”enja novog Zakona o visokom obrazovanju, trebao donijeti novi statut, no to joÅ” nije učinio.

Prema starom Statutu, rektor može suspendirati dekana ako je protiv njega pokrenut ā€˜ā€˜postupak za krivično djelo počinjeno na radnom mjestuā€˜ā€˜ ili ako je pokrenut ā€˜ā€˜postupak za utvrđivanje odgovornosti za težu povredu radnih obaveza odnosno teže prekrÅ”ajeā€˜ā€˜.

Rektor ne može smijeniti dekana. Dekana bira i razrjeÅ”ava Vijeće fakulteta koje čine dekan i prodekani, docenti, vanredni i redovni profesori te predstavnici asistenata, studenata i postdiplomaca.

Å ta je sporno u njenom studiju?

Izetbegović je navela da je postdiplomski studij počela u Zagrebu gdje je položila dio ispita, a zavrÅ”ila u Sarajevu. Poziva se na indeks iz Zagreba, koji je 7. marta sarajevska policija po nalogu Općinskog suda dostavila u TužilaÅ”tvo Kantona Sarajevo.

Rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Å krijelj je kazao da su od Medicinskog fakulteta u Zagrebu dobili zvaničan akt da ne mogu potvrditi vjerodostojnost indeksa Sebije Izetbegović sa studija u Zagrebu, niti izdati uvjerenje o položenim ispitima. Kao razlog su naveli to ā€˜ā€˜Å”to u Zagrebu ne postoji u dosjeu dokumentacija koja to pratiā€˜ā€˜.

ā€˜ā€˜To nije nađeno ni na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Ako su ispiti priznati, oni su trebali biti u njenom sarajevskom indeksu i opečaćeni da su položeni u Zagrebu i priznati u Sarajevu”, kazao je Å krijelj.

Prim. Dr. Ednan Drljević, Å”ef InfektoloÅ”kog odjeljenja u Općoj bolnici u Sarajevu ističe da je i on specijalizaciju i magistarski studij prije rata zavrÅ”io u Zagrebu i da je ista procedura vrijedila početkom 1990-ih godina.

ā€˜ā€˜Ja sam studirao gastroenterologiju i hepatologiju. Morao sam polagati sve ispite, pa zavrÅ”ni ispit i onda dobijem diplomu o zavrÅ”enom prvom stupnju postdiplomskog studija koju imam i sad. Nakon studija, imao sam godinu dana da uradim magistarski rad. Nakon toga sam dobio i zvanje subspecijaliste. To je malo duža procedura, ali ona se mora ispoÅ”tovatiā€˜ā€˜, pojasnio je dr. Drljević za RSE.

Ko postavlja i razrjeŔuje direktora KCUS-a?

Sebija Izetbegović, koja u aprilu puni 63 godine, direktorica je Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu od 2016. godine. Prije toga je tri godine bila direktorica Opće bolnice, druge po veličini medicinske ustanove u Sarajevu.

ČetverogodiÅ”nji mandat joj ističe u januaru 2024. godine. Suglasnost za imenovanje direktora KCUS-a daje ministar zdravstva Federacije BiH.

Vlasnici/osnivači su Federacija BiH i pet od ukupno deset kantona u ovom entitetu – Zeničko-dobojski (ZDK), Bosanskopodrinjski (BPK), Unsko-sanski (USK), Srednjobosanski (SBK) i Kanton Sarajevo (KS).

Upravni odbor KCUS-a ima 11 članova i Vlada Federacije ga imenuje na prijedlog osnivača ove ustanove na mandat od četiri godine, piŔe Radio Slobodna Evropa.

Dva člana predlaže Kanton Sarajevo, a po jednog ostala četiri kantona. Pored toga, dva člana predlaže Federalno ministarstvo zdravstva, a tri člana su iz reda uposlenika KCUS-a od kojih najmanje dva moraju biti zdravstveni radnici.

Vlada Federacije BiH je u aprilu 2022. imenovala deset članova, pri čemu je imenovala samo jednog člana ispred Kantona Sarajevu, te tri člana iz reda uposlenih u KCUS-u.

Vlast u Kantonu Sarajevo čine Socijaldemokratska partija (SDP) BiH, Narod i Pravda (NiP) i NaÅ”a stranka (NS). Te stranke nisu u trenutnoj Vladi Federacije koju od izbora 2014. godine čine Stranka demokratske akcije (SDA) čiji je kadar Sebija Izetbegović, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH i Savez za bolju budućnost.

Prema potpisanom koalicijskom dogovoru, novu parlamentarnu većinu predvode SDP BiH, NiP, NS i HDZ BiH uz joÅ” nekoliko manjih stranaka, a SDA odlazi u opoziciju.

Podijeli ovaj članak