Umjetna inteligencija je sveprisutna, a ono o čemu se dugo pričalo gotovo isključivo u krugovima stručnjaka (i ljubitelja naučne fantastike) danas je postalo opće mjesto u svakodnevnom životu. U Artificial Intelligenceu (AI) prosječan čovjek već godinama prepoznaje prijetnju u kontekstu tehnologije koja će njihov posao učiniti suvišnim.
S druge strane, ekonomija sve više zavisi o umjetnoj inteligenciji, a giganti Google i Microsoft ovog su mjeseca najavili planove za umjetnom inteligencijom pojačano pretraživanje. Ipak, nakon što je Bard, Googleov chatbot, malo podbacio, to se ekstremno negativno odrazilo na dionice Alphabeta, što samo pokazuje koliko investitori umjetnu inteligenciju smatraju bitnom za budućnost Googlea, prenosi Index.hr.
Ali to je tek mali dio priče, a AI je sve prisutniji u sve većem broju industrija, o čemu je The Guardian nedavno napisao i veću priču.
Poljoprivreda
Praćenje uzoraka u vremenskim promjenama, tretiranje nametnika i bolesti, određivanje potrebe za dodatnim navodnjavanjem, pa čak i što gdje saditi. Mnogi poljoprivrednici vjeruju da je poljoprivreda plodno tlo za umjetnu inteligenciju, a ovo su samo neki od primjera.
Proizvođači hrane AI koriste kako bi prikupili i analizirali podatke koji će im pomoći da povećaju produktivnost i profit.
Osim toga, tu su i dronovi i senzori u tlu koji igraju važnu ulogu: prate zdravlje usjeva, kvalitetu zemlje i provjeravaju treba li više vode, gnojiva ili herbicida i koliku prijetnju predstavljaju bolesti i životinje.
Ali Capper koja uzgaja jabuke i hmelj na porodičnoj farmi na granici Herefordshirea i Worcestershirea uložila je u novu tehnologiju (između ostalog, automatsko prskanje voćnjaka i digitalno mapiranje tla).
– Mnoge agrotehnološke inovacije pomažu nam da budemo bolji prema zemlji koju obrađujemo, ali i da budemo učinkovitiji i imamo veću zaradu, govori Capper.
Farmeri se nadaju i kako bi im takozvani “agriboti” mogli pomoći kod nedostatka radne snage, što je samo u 2022. godine dovelo do gubitaka od 60 miliona funti.
Iako se trenutno radi na robotima koji bi mogli precizno brati meko voće, još nas puno dijeli od onih koji, primjerice, imaju sposobnost brati maline. No, automatizacija je već promijenila neke od najtežih poslova, od sađenja do špricanja i zalijevanja usjeva.
Mediji
Medijske kompanije već koriste mašinsko učenje kako bi povećale broj pretplata, oglašavanje te kako bi lakše donosile odluke o onome što namjeravaju promovisati.
Angažuju i stručnjake za obradu podataka koje odlično plaćaju da prikupe podatke kako bi lakše pratili kupce i vodili do određenih proizvoda, dok istovremeno svojim zaposlenicima daju alate uz pomoć kojih bi zaobišli onaj “šljakerski” dio posla u pronalaženju i pisanju većih tema, piše Guardian.
Lisa Gibbs iz Associated Pressa izjavila je da uz pomoć umjetne inteligencije njena organizacija brže pronalazi i objavljuje bitne vijesti. Mediji koriste analitičare podataka kako bi stvorili ciljani sadržaj koji generiše veći broj pretplatnika i privlači oglašivače. Jane Barret iz Reutersa tvrdi da je upravo AI zaslužan za pomoć pri tome da pravi sadržaj dođe do pravih ljudi.
Energetska industrija
Svaki dio ove industrije otvoren je za poboljšanja uz pomoć umjetne inteligencije, od predviđanja i identifikovanja kvarova u elektranama do korištenja vremenske prognoze kod planiranja projekata.
U sektoru u kojem je 30 kompanije propalo tokom energetske krize opskrbljivači energijom koristit će AI za skraćivanje vremena poziva korisnika. Chatbotovi već postavljaju osnovna pitanja prije nego što korisnici uopšte stupe u kontakt s agentima.
U konačnici, opskrbljivači predviđaju da će umjetna inteligencija imati centralnu ulogu u budućnosti “pametnih mreža” kako bi omogućili da ponuda i potražnja budu usklađene s novom generacijom uređaja, od pametnih mjerila i električnih vozila do solarnih panela i toplinskih pumpi, kako bi poboljšali učinkovitost. Poslovi inženjera, kontrolora i analitičara opskrbe najugroženiji su.
AI je također koristan kod praćenja emisija ugljikovog dioksida, a neka predviđanja pokazuju kako bi korištenje umjetne inteligencije u planovima održivosti velikih međunarodnih kompanija moglo koštati između 1.3 i 2.6 triliona dolara do 2030. godine. Britanska vlada prošle godine pokrenula je 1.5 milijuna funti težak program proučavanja primjene umjetne inteligencije u smanjenju emisija ugljikova dioksida.
Proizvodnja
Veterani proizvodnje jako dobro znaju koliko automatizacija može promijeniti industriju. U 2019. statistike u Velikoj Britaniji pokazale su da su ugrožene čak dvije trećine poslova radnika na metalurškim mašinama.
Automatizacija je oduvijek povezana s učinkovitošću, a algoritmi mašinskog učenja već se “hrane” gomilom podataka prikupljenih u velikim postrojenjima kako bi predvidjeli kvarove i zamijenili ih prije kvarova, a to podrazumijeva i smanjenu potrebu za tehničarima.
No, nisu ugroženi samo ljudi na traci. Generativni AI već se koristi za brže dizajniranje i testiranje proizvoda. U kombinaciji s 3D printerima, to bi značajno smanjilo troškove proizvodnje, što znači i potrebu za manjim brojem inženjera u pojedinima granama industrije.
Državna uprava
Voditi zemlju podrazumijeva i to da vlada prikuplja ogromnu količinu ličnih i poslovnih podataka od kojih svi mogu biti ubačeni u sisteme umjetne inteligencije i mašinskog učenja kako bi popravili učinkovitost donošenja zakona i ispostave usluga. Svaki dio vođenja države može biti poboljšan, ali to dolazi s izazovima kao što je, primjerice, ko je odgovoran za algoritme.
Naravno, korištenje umjetne inteligencije podrazumijeva i smanjenje broja zaposlenika.
Postoje kompjuterski modeli koji uz pomoć ličnih podataka mogu predvidjeti zlostavljanje djece i intervenisati prije nego što se takvo nešto dogodi, a neki koriste AI kako bi uz pomoć satelitskih slika popravili rupe na cesti.
S druge strane, neki strahuju da bi AI sustavi mogli razviti iste predrasude kao i ljudi, što bi moglo dovesti do daljnjeg promovisanja stereotipa i diskriminacije. Osim toga, postoji i mogućnost da bi kompjuterski modeli mogli previdjeti neke javne prioritete.
Ipak, učestalije korištenje umjetne inteligencije moglo bi, uz dobro osmišljen sistem kontrole, povećati efikasnost.
Prijevoz
Iako se prijevoznici grčevito bore za svoje poslove još otkako su prije 60 godina predstavljeni vozovi kojima upravljaju roboti, činjenica jeste da su njihovi poslovi i dalje među najugroženijima.
Već se testiraju prvi autonomni busevi, a sve se češće priča i o “robotaksijima”. No, od ovog drugog dijeli nas još puno vremena. Avioni bez pilota tehnički su mogući, ali svi su još uvijek skeptični nakon Boeingovih nesreća izazvanih softverskim greškama.
Ipak, AI pomaže kod smanjenja i predviđanja gužvi i kašnjenja, a neki već obučavaju vozove bez mašinovođa da prepoznaju zeleno svjetlo i nalaze li se na pruzi ljudi ili životinje. Međutim, čini se da bi sljedeći korak mogao biti smanjenje broja inspektora nakon predviđanja da bi automatizacija mogla stvoriti bolji sistem inspekcije i predviđanja pogrešaka.
Finansije
Banke će trebati manje ljudi za upis novih klijenata jer će se automatizacijom brže i detaljnije odrađivati sve potrebne provjere i identifikacija rizika.
Osim toga, novi sistemi brže će detektovati potencijalne manjkavosti sistema kompanije. Ali takvi će sistemi trebati ljudski nadzor, ne samo prilikom izrade programa i tehnologija već i kod daljnje provjere funkcionalnosti.
Biće potrebna opreznost i kod toga da se previše ne oslanjamo na AI kako bi donosio odluke umjesto nas, a banke će se takmičiti i u tome da pridobiju vještije zaposlenike koji mogu odraditi kvalitetan forenzički posao ako posumnjaju na grešku ili sumnjive radnje.
Prodaja
Gotovo trećinu poslova u prodaji do 2030. zamijenit će tehnologija, od rada na šalteru do poslova u skladištima.
Ona najočitija promjena već je vidljiva u velikim trgovačkim lancima gdje kupci sami skeniraju i plaćaju robu. Tu promjenu dodatno je ubrzala pandemija. Do 2030. godine, broj zaposlenika na blagajni mogao bi se prepoloviti, a u Velikoj Britaniji većina prodaje odrađuje se na ovaj način.
Sljedeći korak su trgovine bez blagajni u koje biste ušetali, uzeli ono što želite i platili aplikacijom na pametnom telefonu.
No ovo nije jedini način da AI promijeni trgovine. Primjerice, kamere mogu snimati police i automatski ih puniti kada se isprazne. Tu su i elektroničke markice s cijenama koje se automatski mijenjaju u centralnom uredu, a tu je još i AI tehnologija koja vam pomaže kod kupnje i roboti koji biraju i pakuju proizvode u skladištima.
