Njemačka vlada odobrila je planove za reviziju zakona o migraciji radnika, sa formalnim prijedlogom koji bi trebao biti predstavljen ove godine. Najveća promjena uključena u planove reformi je ona koja omogućava radnicima koji nisu iz EU da dođu u Njemačku na duži period, od vjerovatno godinu, na takozvanoj Chancenkarte (karti mogućnosti), koja bi im omogućila da traže posao. Ovo je posebno zanimljivo za medicinske radnike iz naše zemlje koji odlaze raditi u SR Njemačku.
Probni period
Prema riječima Borisa Pupića, stručnog saradnika za informisanje Agencije za rad i zapošljavanje BiH koja od 2013. godine posreduje pri zapošljavanju kvalifikovanog medicinskog osoblja iz BiH u SR Njemačku, od 2013. do 1. decembra 2022. u toj zemlji je za radnike iz BiH sa završenom srednjom medicinskom školom koji su došli posredstvom Agencije ukupno izdato 6.797 radnih dozvola. U prvih 11 mjeseci 2022. izdate su 542 radne dozvole, što je nešto više od prethodne 2021, kada je izdato 487 i 2020. godine, kada su izdate 533 radne dozvole.
Prema novim propisima, građani koji nisu iz EU, a koji žele da presele u Njemačku dugoročno, ne bi morali dokazivati da im je ponuđen ugovor o radu ili sponzorstvo. Tamo gdje su ranije morali podnijeti zahtjev za boravišnu dozvolu, sada mogu tražiti Chancenkarte. Radnicima bi bilo dozvoljeno da rade probno na period do dvije sedmice tokom jednogodišnjeg traženja posla u Njemačkoj.
Također bi onima koji žele preseliti zbog posla to bilo dozvoljeno ako bi u Njemačkoj radili na pola radnog vremena u trajanju od najmanje 20 sati sedmično. Šema bi se zasnivala na bodovnom sistemu u kanadskom stilu, koji bi razmatrao sposobnosti u pet oblasti: kvalifikacije, poznavanje njemačkog jezika, radno iskustvo, veze sa ljudima u Njemačkoj i godine života. Reforma nastoji pojednostaviti proces kojim se radnicima koji dolaze iz zemalja van EU službeno priznaju kvalifikacije u Njemačkoj. Trenutno nisu sve međunarodne kvalifikacije priznate, a ako i jesu, proces njihovog certificiranja može potrajati dugo.
Medicinari i njegovatelji su i dalje traženi u Njemačkoj. Prema riječima Selme Čivić, direktorice firme AVS iz Zenice, agencije za posredovanje u odlasku ljudi, niko od onih koje su poslali se nije vratio. Za sedam godina, koliko se bave posredovanjem u odlasku ljudi u Njemačku, svi su se uspjeli snaći, obezbijediti sebi egzistenciju.
Čivić govori da imaju potpisane ugovore sa staračkim domovima u 85 gradova te zemlje i uglavnom posreduju medicinsko osoblje i njegovatelje koji završe edukaciju u našoj školi za njegovatelje. Odlaze ljudi od 19 do 45 godina. Uglavnom su to djeca koja tek izađu iz škole i oni koji su uradili prekvalifikaciju na medicinsko zanimanje.
– Mislim da ovakav plan revizije zakona o migraciji radnika, sa formalnim prijedlogom koji bi trebao biti predstavljen 2023. godine, znači gubitak za Bosnu i Hercegovinu, zato što će prouzrokovati veći odljev kvalitetne kvalifikovane radne snage, jer će uvjeti biti nešto povoljniji, smatra Selma Čivić.
Muhamed TunoviĆ/ Selma Čivić: Naši ljudi više ne mijenjaju poslove
Ističe da je preko agencije AVS u protekle tri godine oko 300 medicinskih radnika iz BiH otišlo za Njemačku, da je u vrijeme pandemije taj broj bio nešto manji, a da je sada ponovo u porastu. Naglašava da su zadovoljni i poslodavci, ali i radnici.
Niko od onih koji su otišli da rade u Njemačku nije se vratio za ovih šest godina koliko šaljemo ljude medicinske struke, kaže Selma Čivić
Besplatno posredovanje
– Mi smo registrovana agencija. Kandidati ništa ne plaćaju za posredovanje. Usluge naplaćujemo od poslodavca. Ono što je najvažnije je da se poslodavci potrude da obezbijede dobre uslove za rad, tako da ljudi koji tamo odu ostaju raditi. Ne mijenjaju pozicije po čitavoj Njemačkoj, kao što je slučaj kada odu preko nelegalnih agencija. Imamo ozbiljan problem zbog nelojalne konkurencije, što nam otežava rad. Osim nas, legalna je Herz Tuzla, koja se bavi posredovanjem kod zapošljavanja medicinskog osoblja u Njemačku, tvrdi Čivić.
Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH, koja posreduje u zapošljavanju bh. građana u Sloveniju i Njemačku, potvrđuju da su, uz medicinare, traženi vozači, varioci, zidari, pomoćni radnici u proizvodnji, elektroinstalateri, bravari, fasaderi i građevinci.
