Koliko je malo učinjeno na suočavanju sa ratnim zločinima u našoj zemlji, vidi se po tome što godinama nakon presuda veliki broj osuđenih ratnih zločinaca javnost vidi kao heroje, a haške i presude drugih sudova se poriču. Dok god je tako, čini se da će se zločinci u BiH uključivati u politiku i dobijati poslove u javnim institucijama.
Rješenje za Pendeš
Jozi Periću je formiranjem Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine pripalo mjesto šefa Odjela za sigurnost i kontraobavještajne poslove, a na ovoj poziciji dočekao je potvrdu optužnice za ratni zločin.
– Po Zakonu o zaštiti tajnih podataka, licu protiv koga je pokrenut sudski proces oduzima se dozvola za pristup tajnim podacima. On je imao tu dozvolu. Za ministricu sam pripremio rješenje kojim mu se oduzima ta dozvola. Nakon toga, lice kojem je oduzeta dozvola premješta se na drugu poziciju na kojoj nema taj pristup. Kada je došlo do toga, tadašnja ministrica ove institucije Marina Pendeš, kadar HDZ-a, odbila je da to učini, rekao je za portal Tačno.net Marinko Šiljegović, tadašnji pomoćnik ministrice za obavještajno-sigurnosni rad.
Sadašnji ministar odbrane Sifet Podžić kaže da je bivša ministrica sakrila saznanje da je Periću oduzeta sigurnosna dozvola i o tome nikoga u Ministarstvu nije upoznala osim prvostepeno osuđenog Perića.
– Kada sam saznao, hitno sam djelovao i poduzeo sve zakonom propisane mjere, ocjena o mojoj indolentnosti je potpuno promašena i zlonamjerna. Mi još nismo od Vrhovnog suda FBiH dobili zvaničnu potvrdu da je presuda pravosnažna. Ja se u Ministarstvu ne bavim politikantstvom, nego poštujem zakone i procedure, istakao je Podžić.
Ni mi nismo dobili potvrdu da je presuda pravosnažna, ali nam je rečeno da je u martu 2022. godine Vrhovni sud FBiH proglasio Perića krivim da je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva, te mu odredio kaznu od godinu zatvora.
– Ministarstvo odbrane je uputilo prijedlog za otpuštanje Agenciji za državnu službu BiH. Agencija je jedina nadležna za donošenje rješenja, rekli su nam u Ministarstvu.
A iz Agencije kažu da su ranije, na zahtjev Ministarstva odbrane BiH, proglasili prekobrojnim državnog službenika navedenog ministarstva Perića, te da je trenutno u toku postupak rješavanja po žalbi imenovanog.
Advokat Nina Kisić pojasnila nam je da za osobe koje su osudili sudovi u BiH, Srbiji i Hrvatskoj postoji prepreka za rad u javnim službama ili državnoj administraciji, jer nisu u mogućnosti donijeti uvjerenje o neosuđivanosti.
– Postoji mogućnost da je osoba osuđena relativno davno na neku kraću kaznu, da su ispunjeni uslovi za brisanje osude i da je ona izbrisana. Podsjećam da u BiH postoje predmeti ratnog zločina, gdje je izrečena kazna u trajanju jedne godine. Ako je osoba osuđena pred MKSJ-om, ne postoji prepreka, jer nikada nije riješeno pitanje upisa tih osuda u kaznene evidencije u BiH, kaže Kisić.
Napominje da, kada je riječ o osumnjičenim osobama, prepreka ne postoji, jer sve do potvrđivanja optužnice mogu pribaviti uvjerenje o nevođenju krivičnog postupka.
– Postoji jedino opcija da se ne mogu zaposliti osobe koje potražuje MICT, a nisu se odazvale pozivu, to su oni postupci za uvrede suda, neodazivanja, objelodanjivanja identiteta zaštićenog svjedoka i to je propisano Ustavom BiH, govori Kisić.
Istraživač genocida Hikmet Karčić podsjeća nas na slučaj Blagoja Simića, koji se nakon odslužene petnaestogodišnje kazne vratio u Bosanski Šamac, gdje je imenovan za direktora Doma zdravlja.
Okružni sud u Doboju dva puta je poništio Simićevo imenovanje zbog nepostojanja dokaza o ranijoj neosuđivanosti.
Biologija čini svoje
Za Oslobođenje Karčić kaže da nemamo tačan broj optuženih, pa i osuđenih za ratne zločine koji su na javnim funkcijama, ali da je to “nekoliko desetina, možda čak i stotina”.
– Broj je ranije bio veći, ali sada već imamo taj biološki trenutak, ti ljudi idu u penziju. Ne radi se samo o odgovornosti za ratne zločine, to su osobe koje sprečavaju reforme, smatra Karčić.
Ranije je inicijativu za izmjenu zakonskog rješenja podnio Denis Bećirović iz Socijaldemokratske partije (SDP), ali su delegati Doma naroda Parlamenta BiH odbili usvojiti izmjene Izbornog zakona, te su na taj način omogućili da presuđeni ratni zločinci budu čak i birani na izborima.
