U povodu MeÄunarodnog dana plesa, veÄeras Äe u 19.30 na sceni Narodnog pozoriÅ”ta biti izveden balet āRomeo i Julijaā kompozitora Sergeja Prokofjeva, u koreografiji i režiji Davidea Bombane.
U glavnim ulogama publika Äe moÄi uživati u igri solista Baleta Narodnog pozoriÅ”ta, pa tako ulogu Julije utjelovit Äe NataÅ”a Gaponko, dok Äe lik Romea igrati Boris VidakoviÄ.
“Moja verzija Äuvenog baleta “Romeo i Julija” je protest protiv svih oblika rata. DanaÅ”nji sukobi, izazvani borbom za moÄi, prikrivanjem istine i netolerancijom (vjerskom, rasnom, etniÄkom) konstantno rezultiraju nevinim žrtvama. Moj balet, iako prati Å”ekspirijanski zaplet, deÅ”ava se u sadaÅ”njem vremenu (lik medicinske sestre ovdje je zamjena “Julijinoj prijateljici”, vrsta alter ega, dok je Merkucio u ovoj verziji pakosniji i agresivniji od Tibalta). Ovaj balet odaje poÄast svim mladim ljudima i ljubavnicima koji su izgubili živote u pokuÅ”aju da pobjegnu od bilo kakve vrste sukoba”, izjavio je koreograf Davide Bombana.
U predstavi uÄestvuju solisti i ansambl Baleta Narodnog pozoriÅ”ta Sarajevo.
Dizajn scenografije i svjetla potpisuje Carlo Cerri, kostimska rjeÅ”enja uradio je Santi Rinciari, asistentica koreografa je Miniodora-Alice Necsea. Realizaciju dizajna svjetla za scenu Narodnog pozoriÅ”ta Sarajevo potpisuje Moamer Å akoviÄ a realizaciju scenografije Josip LovrenoviÄ.
Predstava Äe biti izvedena u okviru projekta āSpecijalni programi NPS u povodu obilježavanja znaÄajnih kulturnih datuma i dogaÄaja u KSā podržanog od strane TuristiÄke zajednice KS.Ā
MeÄunarodni dan plesa ustanovio je MeÄunarodni plesni odbor (International Dance Committee) 1982, te se Å”irom svijeta Äitaju se meÄunarodne i nacionalne poruke ljudi neraskidivo vezanih uz ples. UNESCO-ov MeÄunarodni odbor za ples MeÄunarodnog pozoriÅ”nog instituta za ples ITI pokrenuo je ovu inicijativu, a izabrao je dan roÄenja zaÄetnika modernog baleta i jednoga od najveÄih plesnih reformatora Jeana Georgesa Noverrea za MeÄuna dan plesa.
Osnovna ideja tog dana je podsjeÄanje javnosti na ples kao umjetniÄki oblik izražavanja te uživanje u njegovoj univerzalnosti koja prevladava sve politiÄke, kulturne i etiÄke prepreke.
Autorica ovogodiÅ”nje poruke u povodu MeÄunarodnog dana plesa je plesaÄica i koreografkinja Yang Liping, a svoje poruke su uputili i domaÄi umjetnici.
– Ples je jezik koji razumije cijeli svijet, a sposobnost izraza kroz pokret je umijeÄe koje spaja ljude. Plesom ponekad možemo reÄi viÅ”e nego rijeÄima.
Dijete poÄne pjevati iĀ prije nego Å”to progovori, da pleÅ”e i prije nego Å”to prohoda… Ples je naÅ”e prirodno sredstvo za izražavanje raspoloženja i emocija, i uroÄeni odgovor na ritam života.
Veliki svjetski umovi govorili su da kada bi ljudi vise plesali mnogi sukobi bili bi izbegnuti, kazao je Evgeny Gaponko, a s njime se složila i Edina Papo, naŔ istaknuti baletni pedagog i koreografkinja.
– Ples je univerzalni jezik koji spaja ljude razliÄitih kultura i nacionalnosti. Ples, lijeÄi rane, Äak i one najdublje. Ples može biti naÅ” najbolji prijatelj, te nam dati nadu u bolje sutra. U plesu budite uporni i hrabri.Ā
Moj svijet je oduvijek bio ples, moj život, moje zanimanje, moja radoznalost i moja kreativnost.
Balet kao vrhunac umjetnosti, je poezija duÅ”e. Sa koliko talenta, osjeÄajnosti, muzike i ritma u svom tijelu plesaÄi pokreÄu ÄovjeÄanstvo! Tu tajnu teÅ”ko da Äemo otkriti. NaslijeÄe akademskog baleta Äuva se i Å”iri kroz nove generacije plesaÄa.
Baletski umjetnik je sanjar u pokretu, okrenut imaginaciji, balet je neiscrpno vrelo ideja.Ā
Balet je nijemi razgovor sa svima nama, i svi ga razumijemo u bezbrojnim pozama, gestovima se izražava sva ljepota pokreta u umjetnosti plesa.P les je prisutan u svim vremenima.
Najmanje jedno stoljeÄe balet se vrtio oko teme romantiÄne ljubavi, danas domet plesne umjetnosti znaÄajno se proÅ”irio.Ā
Ples je pokretaÄ, izraz mladosti i danaÅ”njice a takav Äe ostati i u buduÄnosti…ples je svuda oko nas, sve se kreÄe i pleÅ”e, istakla je Papo.