Nakon inspirativnog puta koji ga je doveo s obala Une do prestižnih hodnika Harvarda ( procitaj ovdje ), Adam je nastavio širiti horizonte i ostvarivati izuzetne uspjehe. Prošlog puta, razgovarali smo o njegovim prvim koracima na Harvard Medical School i njegovoj neiscrpnoj želji za učenjem. Danas, Adam je pridruženi istraživački saradnik u prestižnoj istraživačkoj grupi profesora Reze Dane, a njegovo ime je sve češće sinonim za izuzetne doprinose u oftalmološkom istraživanju.
Nakon uspješnog završetka fellowship programa, Adam je preuzeo ulogu pridruženog istraživačkog saradnika (affiliated research fellow) na Harvardu. Ta mu je pozicija omogućila dublje uključivanje u raznovrsne projekte u oftalmologiji, ali i suradnju na multidisciplinarnim istraživanjima koja povezuju medicinu i javno zdravstvo.
Ove je godine ponovo pozvan u Prag, na mjesto predavača na Summer School of Practical Ophthalmology na Charles University u Pragu.
– Ove godine po drugi put imam čast predavati na oftalmološkom kampu za studente medicine u Pragu – jedinom takvom programu u svijetu i prvom te vrste u Evropi. Riječ je o izuzetno selektivnom skupu s velikom konkurencijom iz cijelog svijeta, što ovo iskustvo čini još vrednijim. Ponosan sam što mogu voditi vlastite radionice, i dijeliti znanje, rame uz rame s profesorima širom cijelog svijeta, posebno s obzirom na to da sam jedan od mlađih predavača, ističe Adam.
Svoju priču nastavlja pričajući o nekoliko projekata na kojima je radio u proteklo vrijeme, uključujući projekt o ranim manifestacijama dijabetičke retinopatije kod djece s tipom 1 dijabetesa, projekt o vaskularnim faktorima u glaukomu i non-arteritic anterior ischemic optic neuropathy (NAION-u), kao i projekt o uticaju reumatoidnog artritisa na oftalmološka stanja.
Međutim, jedan od najzanimljivijih i najaktuelnijih projekata koji vodi odnosi se na analizu nivoa žive, polihloriranih bifenila (PCB) i derivata DDT-a u morskim sisavcima te njihovog utjecaja na ljudsko zdravlje. Ova istraživanja provode se na Farskim Otocima, regiji poznatoj po tradicionalnoj konzumaciji mesa morskih sisavaca.
– Fokus istraživanja su ozbiljna zdravstvena stanja, uključujući neurološke poremećaje, supresiju imunološkog sistema, hipertenziju, povećan rizik od Parkinsonove bolesti, kao i određena oftalmološka oboljenja.
Meso morskih sisavaca, koje je kroz stoljeća služilo kao vrijedan izvor hrane na morskim podrucjima kao sto su Farski Otoci, danas više nije pogodno za ljudsku ishranu – i to ponajviše zbog ljudske nepažnje i nemara širom svijeta. Nažalost, sve je očiglednije da su okeani postali globalna deponija za širok spektar zagađivača. Jedan od najpoznatijih je, bez sumnje, živa. Ovaj teški metal ne predstavlja problem samo na Farskim Otocima, već i u cijelom svijetu. Živa dospijeva u at mosferu, a zatim se taloži na dno okeana, gdje se transformira u organsku živu – oblik koji se lako akumulira kroz prehrambeni lanac. Morski sisavci, poput kitova, nalaze se visoko u prehrambenom lancu u regijama poput Farskih Otoka i akumuliraju značajne količine žive u svom tkivu. Kada ljudi konzumiraju njihovo meso, ta ista živa se taloži u njihovim organima, uključujući mozak i krvotok.
Međutim, zagađenje okeana ne pogađa samo morske sisavce, već i mnoge vrste riba, uključujući tune i losose, koje akumuliraju toksične supstance u svom tkivu. Nažalost, živa nije jedini problem. Okeani su preplavljeni i drugim toksičnim supstancama, poznatim kao persistent organic pollutants – POPs, koji dodatno ugrožavaju zdravlje ljudi i ekosistema.Ovaj projekat se provodi pod posebnim uvjetima na lokalnoj kohorti ljudi, koja se prati od rođenja, čineći ga jedinstvenim. Obzirom da je broj stanovnika na Farskim Otocima oko 50.000, kohorta daje velike informacije o ukupnom stanovništvu, a sve ovo što se odnosi na Farske Otoke može se implicirati na područja Kanade, SAD-a, Skandinavije i Rusije. Ovo omogućava sakupljanje veoma vrijednih podataka koji mogu pružiti duboko razumijevanje različitih aspekata povezanih s ovom temom – kaže Adam za Krater.
Adam trenutno i boravi u Thorshavnu, glavnom gradu Farskih Otoka, gdje radi s profesorom Pál Weiheom, vodećim stručnjakom u oblasti ekotoksikologije i gostujućim naučnikom na Harvard T.H. Chan School of Public Health. Farski Otoci, s populacijom od oko 50.000 stanovnika, predstavljaju idealno mjesto za proučavanje uticaja zagađenja na ljudsko zdravlje. Podaci prikupljeni u ovom istraživanju mogu se primijeniti na druge regije poput Kanade, SAD-a, Skandinavije i Rusije.
Bez obzira na obimne akademske obaveze, Adam uvijek nalazi vremena za povratak u Bosansku Otoku i Bosansku Krupu. “Postoji ta posebna vrsta ljubavi prema kući, koja uvijek zove, bez obzira na sve obaveze“, kaže Adam.
Raditi na velikim projektima za Adama je izazov, ali i izvor inspiracije. Vjeruje da strast prema onome što radimo otvara vrata novih prilika i vodi nas ka neočekivanim uspjesima. “Najveća nagrada je osjećaj da moj rad ima stvaran, pozitivan uticaj na društvo – to je neprocjenjivo”, zaključuje Adam, inspirirajući sve nas da slijedimo svoje snove i doprinesemo boljem svijetu.