U 2022. je u Tuzlanskom kantonu zasađeno oko 420 hektara strnih žita manje nego u prethodnoj godini, što nagovještava i značajno lošiju narednu žetvu, ali i tešku situaciju u kojoj se nalaze poljoprivrednici ovog kantona, ali i šire. U TK-u je u toku jesenske sjetve u 2021. i proljetne sjetve u 2022. zasijano 5.320 hektara poljoprivrednog zemljišta strnim žitima, što je za 423 hektara manje u odnosu na prethodnu godinu.
Manje ili lošije
Jesenska sjetva, koja je u ovom kantonu u pripremi, već je upitna, a glavni razlog za to su visoke cijene sjemenskog materijala, mineralnih gnojiva i herbicida, kao i sve više cijene goriva, koje u ovoj sedmici prijete da će dostići i do 3,60 KM po litru. Kako nam je kazao Eldin Glibanović, poljoprivrednik iz Živinica, ili će biti zasijano manje ili će biti zasijano lošije.
– I ove godine imamo skupu sjetvu, a sudeći po najavama, mnogi to neće moći izdržati. Sjetva je upitna, jer kad znate da će hektar koštati između 2.500 i 3.000 KM, onda je jasno koji su razlozi. Gnojivo je 300 posto skuplje nego u prethodnoj sjetvi, kilogram sjemena za pšenicu je sa marke porastao na 1,6 KM, kao sjeme za tritikal, a kad se na to doda i gorivo, koje i dalje raste, onda su sjetva i naredna godina sve neizvjesnije, pojasnio nam je Glibanović.
Ukupan prinos strnih žita u ovoj godini na području kantona iznosio je gotovo 24 hiljade tona, što je za oko 3.500 tona manje nego prošle godine. Međutim, prinosi su relativno dobri i kvalitet zrna se uspio očuvati, što u ovom trenutku i nije neka utjeha za farmere.
– Sad za posljedicu imamo manje količine silažnog i strnog žita. Imali smo veliku sušu, pa je na nekim lokalitetima, poput Sprečkog polja, prinos manji i do 70 posto od planiranog. Imali smo i velike štete koje su nanijele divlje svinje, a posljedice su da će farmeri imati jedva dovoljno hrane do marta naredne godine, dodao je Glibanović.
Jesenska sjetva je pred vratima i u Semberiji, gdje se ubrzano završava i jesenska berba kukuruza. Vremenske prilike idu ratarima u korist, međutim, visoke cijene repromaterijala uzimaju danak i u ovom području BiH.
Cijena pšenice
– Jesenska sjetva je dovedena u pitanje zbog mnogo čega. U ovom trenutku, mnogim ratarima ne preostaje mnogo izbora – ili će reducirati prihranu, a samim tim i rizikovati slabiji prinos, ili će reducirati površine koje će zasaditi. Oba scenarija znače manji prinos, govori nam Savo Bakajlić iz Udruge poljoprivrednih proizvođača sela Semberije i Majevice, ujedno i član Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednika BiH.
Prema riječima semberskih poljoprivrednika, prošle godine u ovo vrijeme sjetvena pšenica koštala je 80 KM za 100 kilograma, dok je sada cijena i do 200 maraka. Istovremeno, i cijene gnojiva su skočile čak i do 400 posto, te Semberiji, kao i ostatku poljoprivrednih dijelova Bosne i Hercegovine prijeti jedna od najskupljih sjetvi u istoriji.
