Evropska unija ima novi plan za Zapadni Balkan, kojem je glavni cilj približavanje ovog dijela svijeta Evropskoj uniji i prije članstva u EU. Predstavljajući plan rasta tokom jučerašnjeg obraćanja na Globsec forumu 2023. u Bratislavi, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je poručila da je EU spremna podržati Zapadni Balkan povećanjem pretpristupnog finansiranja.
– Zapadnom Balkanu su prijeko potrebne investicije. Te investicije će poboljšati život ljudi. Također će olakšati put u našu uniju. Iz tog razloga trebamo povećati resurse namijenjene Zapadnom Balkanu. U ovim burnim vremenima ovaj plan od četiri tačke je prava ponuda za Zapadni Balkan, rekla je Ursula von der Leyen.
Četiri stuba
Istakla je da EU želi dalje graditi napredak koji je postignut u proteklim mjesecima, ali i već od danas narodu Zapadnog Balkana donijeti neke od koristi članstva u EU.
– Plan rasta koji danas predlažemo oslanja se na četiri stuba: Prvo – približiti Zapadni Balkan jedinstvenom tržištu EU. Drugo – produbiti regionalnu ekonomsku integraciju. Treće – ubrzati temeljne reforme. I četvrto – povećati pretpristupna sredstva. Ovo je u izvjesnoj mjeri novi pristup za Evropsku uniju: Ne tražimo samo od naših partnera da učine nove korake prema nama. Mi, također, činimo velike korake prema njima, kazala je ona.
Želim da naše jedinstveno tržište bude pokretač promjena ne samo za zemlje koje su se već pridružile porodici
Zajednički cilj je da se ubrza približavanje EU, “a u tu svrhu dovodimo svoju uniju bliže Zapadnom Balkanu”, rekla je Ursula von der Leyen i ukratko predstavila ove četiri tačke.
– Za sve zemlje koje su pristupile EU u protekle dvije decenije osnovni pokretač ekonomskog rasta bio je pristup jedinstvenom tržištu. Ali zemlje koje su već na obećavajućem putu ka EU također trebaju imati koristi od našeg jedinstvenog tržišta. Naprimjer, Zapadni Balkan bi se mogao pridružiti našem digitalnom jedinstvenom tržištu u područjima kao što su e-trgovina i cyber sigurnost. Mogli bismo olakšati trgovinu robom i platni promet. Želim da naše jedinstveno tržište bude pokretač promjena, ne samo za zemlje koje su se već pridružile porodici već i za one koje su još na putu da se pridruže, kazala je ona.
Navela je da “ova bliža povezanost s našim jedinstvenim tržištem treba ići ruku pod ruku sa zajedničkim regionalnim tržištem”, koje je ključno za oslobađanje ekonomskog potencijala regije.
Regija ima ogroman potencijal za diversifikaciju dalje od ruskih fosilnih goriva
– Ključno je da Zapadni Balkan postane atraktivnije mjesto za evropske investitore. A, ako bude utemeljeno na pravilima i standardima EU, ovo zajedničko regionalno tržište, također, može ubrzati pristupanje našoj uniji. Želimo unaprijed ponuditi Zapadnom Balkanu neke od prednosti članstva. Međutim, to znači i da se neki zahtjevi članstva moraju unaprijed ispuniti. Neke od reformi iz procesa pristupanja ključne su za povjerenje investitora. Razmišljajte o izgradnji nezavisnog i učinkovitog pravosuđa, osiguranju zdravih javnih nabavki i jačanju borbe protiv korupcije. Ili razmišljajte o energetskom tržištu. Regija Zapadnog Balkana ima ogroman potencijal za diversifikaciju dalje od ruskih fosilnih goriva. Ali mora povećati energetsku efikasnost, pojačati diversifikaciju i ubrzati širenje obnovljivih izvora. Zapadni Balkan može postići i jedno i drugo: energetsku nezavisnost od Rusije i bližu usklađenost s EU kako bi se ubrzalo pristupanje, rekla je Ursula von der Leyen.
Danas u Evropskoj uniji, kako je istakla, postoji nova svijest.
– Konačno shvatamo da nije dovoljno samo čekati da se naši prijatelji izvan Unije približe nama. Nije dovoljno reći da su vrata otvorena. Moramo, također, preuzeti odgovornost da države koje žele postati članice mnogo više približimo našoj uniji. Potresi koje je odaslao Putinov agresorski rat doprli su i do naših šest partnera na Zapadnom Balkanu. Ali to nas je samo još više zbližilo. Zapadnom Balkanu smo ponudili iste mjere solidarnosti koje smo usvojili unutar naše unije. Podržali smo ugrožena domaćinstva da prebrode visoke troškove energije. Gradimo novu infrastrukturu kako bi se smanjila ovisnost Zapadnog Balkana o ruskim fosilnim gorivima. Ova praktična saradnja odvijala se paralelno s napretkom na putu ka EU. Skorašnje tenzije su naravno izvor zabrinutosti. Pridružujem se pozivima na svim stranama da odstupe od konfrontacija i poduzmu mjere koje će umiriti situaciju, kazala je čelnica EK-a.
Ključni trenutak
Rat protiv Ukrajine je, naglasila je, ključni trenutak za Evropu.
– Rusija je započela ovaj ničim izazvani i neopravdani rat. Bez razloga je izvršila invaziju na Ukrajinu kako bi tu zemlju zbrisala s mape svijeta. Rusija odbija prihvatiti Ukrajinu kao nezavisnu državu. Ali volja Ukrajine da se bori i bude slobodna zapanjila je svijet. Njen narod je čvrsto uvjeren u to gdje pripada. Narod Ukrajine godinama gradi pomake svoje zemlje ka Evropskoj uniji i opet su i iznova dokazali svoju hrabrost i odlučnost. Nikad nećemo moći pokazati jednaku požrtvovanost i hrabrost kao ukrajinski narod. Ali možemo i moramo čvrsto stati na njihovu stranu, rekla je Ursula von der Leyen, naglašavajući da pravedan mir za Ukrajinu mora biti trajan.
Zatim je primijetila i da je historija u pokretu.
– Putin je htio prigrabiti Ukrajinu za Rusiju. Računao je da će Evropska unija to jednostavno prihvatiti. Umjesto toga, Ukrajina se hrabro suprotstavila i tjera ga natrag. A mi u Evropi, ispravno i postojano, stojimo uz Ukrajinu. Idemo u susret ovom ključnom historijskom trenutku. I moramo ustrajati na tom putu. Ukrajina će iz ovog rata izaći snažnija. Mase ljudi mašu evropskim zastavama u Moldaviji i Gruziji, gdje odlučno gori želja za mjestom u Evropskoj uniji. Zapadni Balkan i Unija su sve bliže i bliže. Ovo je trenutak koji treba iskoristiti za izgradnju ujedinjenije Evrope, poručila je predsjednica Evropske komisije.
Sagovornici Oslobođenja iz Srbije smatraju da je novi plan za približavanje Zapadnog Balkana EU itekako ohrabrujući, ali ga posmatraju kao podsticaj radi konačnog i trajnog priključenja koga, bez obzira na svu želju EU, neće biti dok se ne završe nužne reforme.
Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose konstatuje da je posrijedi pokušaj Bruxellesa da poveže do sada dva paralelna procesa koji su se odvijali, odnosno Briselski proces i ideju Open Balkan te da se države ovih prostora povežu ne samo regionalno već i ujednačene u određenim oblastima direktno sa EU.
– Takav je primer prihvatanje kretanja samo uz lične karte, što je već postojalo između Severne Makedonije, Albanije i Srbije da bi na sastanku u Albaniji to bilo prihvaćeno i za BiH i Crnu Goru. Pozivanje Zapadnog Balkana da se priključi jedinstvenom tržištu e-trgovine je posebno značajno jer te zemlje i ne mogu da uđu pojedinačno i jako je bitno za čitav taj sektor koji se ubrzano razvija, kaže Janjić podsjećajući da je upravo u sektoru IT, odnosno digitalizacije EU uložila značajna sredstva u Srbiji.
– Bez svake sumnje, ignorisanje Zapadnog Balkana je napuštena ideja, ali to sigurno ne znači da će neka od zemalja ući sutra ili postati članica bez određenog nivoa vladavine demokratije, poštovanja ljudskih prava, vladavine prava i borbe protiv korupcije, siguran je Janjić.
Izvor nestabilnosti
Ovo mišljenje dijeli i Milan Igrutinović iz Instituta za evropske studije, koji u razgovoru za naš list tvrdi da su sukob Rusije i Ukrajine, kao i sve češći incidenti na Kosovu umnogome promijenili pogled Bruxellesa na proširenje.
– Jasno im je da zone koje ostaju van članstva predstavljaju potencijalni izvor nestabilnosti i to su ranjive teritorije gde je moguć sukob. Ideja je da se što više poveže Zapadni Balkan i to u onim oblastima gde nisu potrebne značajne reforme kao što su reforme pravosuđa, koje se očekuju kako bi se dao dodatni podsticaj kandidatima da se zaista uhvate ukoštac sa neophodnim. Oni su taj prostor našli u sektorima digitala, e-trgovine i cyber bezbednosti procenjujući da bi na kratki rok mogli ostvariti vidljive rezultate, a sve kako bi se dao podstrek za ono što su problemi, vjeruje Igrutinović.
