Za svoj nerad stranke krive Christiana Schmidta: Od prizivanja do ukidanja bonskih ovlasti

Do dolaska Christiana Schmidta na čelo Ureda visokog predstavnika u BiH bonske ovlasti rijetko su korištene i uglavnom su prizivane u izjavama političara iz probosanskih stranaka. Sa Schmidtom su stigla i nametanja izmjena zakona, a isti oni koji su tražili konkretne akcije OHR-a sada traže da se nametnute odluke povuku. Da su posljednje odluke loše i neprovodive, pokušavaju dokazati probosanske stranke, a spominju se i blokade.

Šta kome odgovara?

Da je visoki predstavnik prepoznao potrebu borbe sa blokadama, pokazale su prve postizborne sjednice domova federalnog Parlamenta, istina, starog saziva. Irfan Čengić iz SDP-a navodi primjer povećanja invalidnina, koje ni 70 dana nakon što su usvojene u Predstavničkom domu Tomislav Martinović iz HDZ-a BiH nije uvrstio u dnevni red Doma naroda.

– Tako će biti u čitavom mandatu, jer ne postoje sankcije za predsjedavajućeg ako nešto ne stavi na dnevni red. Ukoliko i stavi na dnevni red, to ne garantuje da će se usvojiti. Ako se i usvoji dnevni red, niko ne garantuje da će na sjednici doći do te tačke i da će se završiti, jer mi imamo šestu sjednicu Predstavničkog doma u ovom mandatu koja nikada nije završena, govori Čengić.

I tu se, dodaje on, pokazuje da je navodna provodljivost zakona u Parlamentu “Schmidtovo bacanje prašine u oči kako bi usvojio paket koji odgovara HDZ-u”. No, umjesto da se na blokade HDZ-a odgovori konstruktivnim prijedlozima i radom, iz SDA stiže drugačiji prijedlog i to od državnog poslanika Šemsudina Mehmedovića. On kaže da treba napraviti pandan Hrvatskom narodnom saboru u BiH te blokirati provođenje izbornih rezultata. A ovaj prijedlog Mehmedović daje upravo zbog ranijih Čengićevih izjava.

– Neki su politički lideri učestvovali u kreiranju Schmidtove odluke, podsjeća Mehmedović na Čengićeve izjave.

Na pitanje aludira li na to da je upravo SDP izmjene dogovarao sa Schmidtom, Mehmedović odgovara: “Ja imam nekih nezvaničnih informacija da su neki politički lideri učestvovali u kreiranju te odluke. Da li su oni sebi pravili prostor za kreiranje nekih parlamentarnih većina poslije izbora, o tome treba tek da se izjasne”.

No, Mehmedovićev prijedlog o pandanu HNS-u upravo Čengić rezolutno odbija tvrdnjom da probosanske stranke trebaju surađivati.

Gledajmo u državu

– A blokade su još manje rješenje. Sigurno da probosanske stranke trebaju pokazati da im je stalo do države. A kada se blokira država, to je sreća onima koji žele dokazati da ova država nije moguća, zaključuje Čengić.

Zato bi visoki predstavnik državu trebao gledati kao cjelinu, a ne djelovati samo u Federaciji, poručuje lider Stranke za BiH.

– Potpredsjednik manjeg bh. entiteta u tom entitetu se pita, taman koliko i ja, nema nikakvih ovlaštenja, utjecaja na procese formiranja vlasti… Zatim, uloge Vijeća naroda RS-a i Doma naroda u PFBiH potpuno su različite. Bila bi idealna prilika da visoki predstavnik povede računa o cijeloj BiH, govori Semir Efendić.