Skoro je nemoguće da ne čujemo komentare poput “do sada nezapamćene poplave” i “nikad viđene” u našoj zemlji iako svake godine poplave i bujice u Bosni i Hercegovini prouzrokuju velike materijalne štete. Ono što znamo je da se poplave u našoj zemlji skoro uvijek dešavaju na istim područjima, a uprkos tome, mnogi budu “iznenađeni”. Tako “iznenađeni” kada do poplava dođe nadležni izdvoje nešto sredstava za pomoć, političari obuku čizme i daju obećanja, a pitanje je da li se i koliko uradilo na prevenciji i kako da se BiH bolje pripremi za poplave?
Tanka ulaganja
– Institucije, nadležne agencije rade sve što je u njihovoj moći, planova ima, međutim, potrebni su i načini i finansije za njihovu implementaciju. Potrebno je spustiti te planove na niže, kantonalne nivoe, koji bi onda pravili preciznije planove na osnovu kojih bi se raspisali tenderi za projekte koji su prioritet, rekao je u izjavi za Oslobođenje docent na Građevinskom fakultetu u Sarajevu Haris Kalajdžisalihović.
Među problemima koje je naš sagovornik pobrojao su neplanske sječe šuma, neodržavanje odvodnih sistema u urbanim područjima, neodržavanje korita vodotoka, nelegalne gradnje…
– A kojima izgleda ne možemo stati ukraj. Pojedina naselja su prilično nelegalno napravljena, ali sada nije moguće rušiti. Koliko mi izdvajamo za zaštitu od poplava?! Evo primjer, u Sarajevu 14 KM plaćam smeće, u Nizozemskoj za istu stambenu jedinicu plaćam 100 eura, eto, tako oni rješavaju problem. Koliko mi novca izdvajamo za zaštitu od poplava, a koliko oni? Eto koliko se novca izdvaja za nešto u BiH, a koliko u inostranstvu i opet i oni imaju probleme. Ne mogu reći da je do institucija, one rade sve što je u njihovoj moći, a nešto nije ni moguće predvidjeti, kiše su pojačane. Trebale bi se napraviti dodatne analize svih parametara, kao i katastri bujičnih tokova i na višim i na nižim administrativnim nivoima, naglašava Kalajdžisalihović.
Problema je mnogo, ali pogledajte koliko BiH izdvaja za zaštitu od poplava, a koliko se novca izdvaja u inostranstvu, gdje opet ima problema, kaže Kalajdžisalihović
Fahrudin Pribišić iz Civilne zaštite Kantona Sarajevo kaže da se kontinuirano radi na poduzimanju preventivnih mjera za zaštitu od poplava.
– I mi dostavljamo upozorenja, preporuke, kada dobijemo prognoze vremena koje kažu da se očekuju obilne padavine. Planiraju se i preventivne mjere po pitanju finansija, odnosno sufinansiranje projekata prevencije. Kada se radi o opremanju naših službi, kontinuirano radimo i na tome, kaže Pribišić.
Skoro svake nove poplave pokažu koliko smo ranjivi i da se malo učinilo kada je prevencija u pitanju, no, ne može se, prema riječima naših sagovornika, izostaviti ni djelovanje pojedinca.
– Građani trebaju izaći i očistiti lokalni potok pored svoje kuće, a ako je veći, da insistiraju u nadležnoj općini, jer to daje najbolje rezultate, rekao nam je ranije Mirsad Medić, pomoćnik direktora Uprave Civilne zaštite Kantona Sarajevo.
Jasmin Nikšić iz Crvenog križa napominje kako svi građani koji su ugroženi to i znaju.
– Znaju da su u područjima koja su u riziku od poplava. Takva domaćinstva bi trebala imati zalihu vreća koje mogu biti iskorištene za punjenje pijeskom i da se postave na ulaze u kuću. To je jedan od načina pomoći dok stignu stručne službe. Na državnim vlastima i općinama je da se bave regulacionim planovima, smanjenjem rizika od poplava u smislu uređenja korita rijeka… na to građani ne mogu previše da utiču, kaže Nikšić.
Kontinuirani rad
Naša ekipa je posjetila ilidžanska naselja koja su ovog proljeća bila poplavljena. Tragova vode skoro da nema, a mještani kažu da svaka kiša budi strah, da tada izlaze na obalu da provjere dokle je voda. Želja je svima ista – da novih poplava ne bude.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Republike Srpske Savo Minić nedavno je rekao da je ovaj entitet danas znatno spremniji za odbranu od poplava nego prije 2014. godine, “s tim što treba imati u vidu da je rad na sistemu odbrane od poplava kontinuirani proces koji zahtijeva stalno održavanje, unapređivanje i praćenje trendova koje diktiraju klimatske promjene”.
