Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije Diani Kajmaković, tužiteljici Tužilaštva Bosne i Hercegovine, uz objašnjenje da je smatraju odgovornom za korupciju ili saučesništvo u korupciji, te potkopavanje demokratskih procesa ili institucija na zapadnom Balkanu.
– Diana Kajmaković je nastavila da podriva demokratiju i vladavinu prava u Bosni i Hercegovini, rekao je podsekretar Trezora za terorizam i finansijsku obavještajnu službu Brian E. Nelson.
Veze s kriminalcima
Kazao je da ove mjere još jednom potvrđuju posvećenost SAD-a stabilnosti i prosperitetu BiH, jer se odnose na osobu koja ima ključnu ulogu u omogućavanju korupcije u zemlji.
Dodaje se kako je Kajmaković “teško korumpirana državna tužiteljica povezana s kriminalnim organizacijama, te da su u okviru veće akcije suzbijanja organiziranog kriminala i trgovine narkoticima u BiH istražitelji došli do razgovora u kojima su ‘kriminalci spominjali Kajmaković’”.
Da bi Kajmaković bila udaljena iz Tužilaštva BiH zbog teških optužbi koje joj na teret, zasad, stavljaju samo SAD, potrebno je da odluku donese Disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine.
Iz Ureda disciplinskog tužioca kažu da postupaju u okviru propisanih nadležnosti te da će navedeni razlozi “biti istraženi u pogledu kršenja dužnosti u vršenju tužilačke funkcije ili funkcije rukovodioca/zamjenika glavnog tužioca Tužilaštva BiH, a u smislu odredbi o disciplinskoj odgovornosti propisanih Zakonom o VSTVBiH. Članom 70. stav 1. Zakona o VSTV-u propisana je povjerljivost radnji Ureda u istrazi”, navedeno je iz VSTV-a.
Članovima 76. i 77. Zakona o VSTV-u propisani su razlozi za privremeno udaljenje od dužnosti sudije ili tužioca.
– Ured nema saznanja da je u ovom trenutku protiv Diane Kajmaković pokrenuta istraga u krivičnom postupku, niti da postoji drugi zakonski osnov za privremeno udaljenje, dodali su.
Milanko Kajganić, vršilac dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH, kaže da je u ovoj instituciji već otvoren predmet u kojem tim tužilaca provjerava navode o eventualnoj povezanosti tužiteljice s određenim kriminalnim grupama i njihovim aktivnostima.
– U istom predmetu će se sada izvršiti i dodatne provjere o navodima koji su saopšteni, a koji se tiču stavljanja kolegice na crnu listu SAD-a, rekao je.
Osim političara, SAD su ranije uvele sankcije bivšoj glavnoj državnoj tužiteljici Gordani Tadić, koju je Kajganić naslijedio, te savjetniku člana Predsjedništva BiH, a bivšem predsjedniku VSTVBiH Milanu Tegeltiji.
Međutim, Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH kaže za Oslobođenje da se do sada pokazalo da sankcije ne proizvode gotovo nikakav efekat.
– Oni koji su prethodno sankcionisani potpuno normalno nastavljaju obnašati svoje funkcije bez ikakvih smetnji. Pitanje je sada da li će pravosudna zajednica reagovati u skladu s tim sankcijama, odnosno da li će to njima biti okidač da i oni preispitaju njeno dosadašnje djelovanje, kaže Ožegović napominjući da sve domaće i međunarodne organizacije koje se bave korupcijom ukazuju na to da je pravosuđe ključni problem.
– Pravosuđe se nije u stanju izboriti sa korupcijom u svojim redovima. Nijedan glavni tužilac Tužilaštva BiH nije dočekao kraj mandata. Ukoliko je takva situacija sa onima koji su tako visoko rangirani u pravosuđu, upitno je šta se dešava na nekim nižim nivoima, napominje Ožegović.
Advokat Damir Alić ranije je kazao kako bi nove američke sankcije trebale biti usmjerene na pravosuđe, što se pokazalo tačnim.
– Sankcije prema nosiocima pravosudnih funkcija će se nastaviti i ja znam iz svojih izvora da su ove sankcije prema tužiteljici Kajmaković prve u nizu, jer državno Tužilaštvo, kao najvažniji organ progona, u ovom momentu ne funkcioniše, navodi Alić smatrajući da se naše pravosuđe nije u stanju izboriti sa korupcijom u vlastitim redovima.
– Zato će Evropska unija u narednom periodu insistirati na sveobuhvatnoj reformi koju će upravo EU voditi i to je jedini način da se prevaziđe ovo poražavajuće stanje. Uvjeren sam da je potrebno da ovi procesi otpočnu što prije, jer građani više nemaju povjerenje u integritet pravosuđa, govori nam Alić.
Tvrdi da ćemo vrlo brzo saznati još neka imena iz pravosuđa sa entitetskih nivoa koja će dospjeti na crnu listu.
Predsjedavajući Istražne komisije za stanje u pravosuđu Damir Arnaut kaže da je odluka o sankcionisanju Kajmaković potpuno logična i očekivana, te da se, “nakon Gordane Tadić, radi o najkorumpiranijoj osobi u kompletnom pravosuđu BiH, a konkurencija je zaista žestoka”.
– Istražna komisija je u Izvještaju dokumentovala neprimjerene radnje i kriminalno-političke veze Kajmaković, koje su dodatno produbljene informacijama iz Sky aplikacije o njenim kontaktima iz kriminalnog miljea. Ona, skupa sa Tegeltijom, Tadić i dodatnih petnaestak sudija i tužilaca, advokata, političara i njihovih posrednika predstavlja vrh ledenog brijega korupcije u pravosuđu, napominje Arnaut.
Novinar Avdo Avdić kaže nam da je Kajmaković možda novo ime na crnoj listi SAD-a, ali nije novo lice u medijskim napisima u kojima se pravosudni zvaničnici dovode u vezu sa organizovanim kriminalom.
– Problem je što na listu nisu stavljeni svi koji bi trebali, a puno je takvih u pravosudnim institucijama BiH. Nije samo Kajmaković problem ili Oleg Čavka koji će se možda u budućem periodu naći na crnoj listi, problem su svi oni koji su radili s njima u proteklom periodu, koji su učili zanat od njih, kaže Avdić napominjući da ovakvo tužilaštvo ne može samo pomesti ispred svog praga.
– Sada imamo problem dokazivanja. Da biste nekog osudili, morate imate valjano prikupljene dokaze, ne može međunarodna institucija prikupljati dokaze koje će upotrebljavati bh. pravosuđe. Ako ti dokazi ne budu na valjan način dostavljeni Tužilaštvu BiH, neće biti optužnice, pojašnjava.
Slučaj Budimir
I advokat Vlado Adamović kaže da informacije uvijek ima onaj ko tehnički može da ih obezbijedi, pa da su Amerikanci očigledno tehnički opremljeniji od mnogo zemalja u kojima imaju ambasade.
– Iznenadila me odlučnost u njihovim tvrdnjama, jer mi stalno tražimo da oni koji iznose razloge za crne liste to podastru, da bi javnost znala o čemu se radi. Ovaj put je to najbliže konkretnim stvarima, smatra Adamović i dodaje da je krajnje vrijeme da se nešto uradi.
Tužiteljica Kajmaković kandidat je za glavnog tužioca Tužilaštva BiH, a na sjednici VSTV-a na kojoj je za vršioca dužnosti glavnog tužioca izabran Milanko Kajganić, iako su mu mnogi zamjerali neiskustvo, bila mu je glavni konkurent. No, Kajganić je taj koji je potom Kajmakovićku imenovao da rukovodi Odjelom za organizirani kriminal i korupciju. Međutim, zbog povezanosti sa narkodilerima koji su komunicirali putem Skya, prebacio ju je u Odjel za ratne zločine.
U vrijeme suđenja bivšem predsjedniku Federacije BiH Živku Budimiru i drugima govorilo se da su glavni akteri za realizaciju brojnih politički montiranih uhićenja tužitelji Kajmaković i Oleg Čavka. U prisustvu Kajmakovićke izveden je pokušaj podmetanja obilježenog novca, koji bi Tužilaštvu BiH bio “krunski dokaz” za Budimirovu “korupciju”.
