Milanko Kajganić, glavni tužilac Tužilaštva BiH, na pitanje Oslobođenja postavljeno 23. februara ove godine o predmetu Bosnalijek, odgovorio je da “nema pritiska na rad tužiteljice”, podsjećajući i sam da je optužnica trebala biti podignuta do kraja 2022.
– Međutim, iz objektivnih razloga, zbog činjenice da je u nekoliko zemalja svijeta poslata zamolnica za međunarodnu pravnu pomoć i zbog obimnosti predmeta, nije došlo do podizanja optužnice. Izdao sam obavezno uputstvo tužiteljici, formirao sam tim koji čine istražioci i stručni saradnici Tužilaštva BiH i ta optužnica će biti podignuta u najskorijem vremenu. To nije sigurno duže od mjesec, precizirao je Kajganić.
Završna faza
Optužnice (još) nema, a sa formiranjem nove vlasti i u Federaciji BiH mnogi koji niz godina prate kolike su razmjere kriminala u farmaceutskoj kompaniji zapitali su se može li ovaj predmet ponovo biti vraćen u ladice, najprije zbog prijateljskih veza političara koji su sada u vlasti sa rukovodiocima u Bosnalijeku. Dodatne sumnje probudila je informacija koju je dobio jedan od dioničara Bosnalijeka, a koji je, tragajući za istim odgovorom kao i Oslobođenje, nedavno pozvao Tužilaštvo BiH i dobio informaciju da je postupajuća tužiteljica Enisa Adrović – na bolovanju.
Uzunović se tereti da je prebacio 8.849.000 KM s računa Bosnalijeka na račune offshore kompanija, za koje iz Tužilaštva tvrde da imaju dokaze da su u njegovom vlasništvu
– Postupajuća tužiteljica ne nalazi se na bolovanju, već upravo na službenom putu povezanom sa procesnim radnjama u predmetu koji se odnosni na kompaniju Bosnalijek. Kao što smo rekli, istraga je u završnoj fazi i uskoro se može očekivati donošenje tužiteljske odluke, kazao je za Oslobođenje Boris Grubešić, rukovoditelj Odjela za odnose s javnošću Tužilaštva BiH.
Međunarodna saradnja u ovom predmetu je nužna, budući da je i dalje aktuelni direktor Bosnalijeka Nedim Uzunović novac iz Bosnalijeka izvlačio na egzotična mjesta.
Tužiteljica Adrović je na ročištu održanom nakon hapšenja Uzunovića u decembru 2021. potrošila sat i po opisujući djelovanje članova dvije udružene zločinačke grupe kojima je Uzunović navodno pripadao. Adrović je tada kazala kako je Uzunović zadužio offshore kompaniju, registrovanu na Sejšelima, za obavljanje usluga savjetovanja Bosnalijeku. Ta firma, utvrdili su vještaci Tužilaštva, usluge nikad nije izvršila, a novac uplaćen na njen račun naknadno je završio na računima Uzunovićevih supruge, oca, sestre, šogorice, punca i drugih osoba. Taj se novac dalje koristio za kupovinu nekretnina koje bi bile prepisane na članove porodice.
Spisak nedjela
I pomenuti dioničari, kako su nam javili, dobili su informaciju da je Tužilaštvo BiH dobilo pravnu pomoć iz inostranstva, te da bi u optužnici trebale biti otkrivene ne samo Uzunovićeve veze sa prodajom dionica HADEN S i KBC Euro credit capitalu s Malte nego i druga krivična djela za koja se on optužuje, a to su organizovani kriminal, pranje novca, zloupotrebe položaja i sklapanja štetnog ugovora.
Početkom ove godine mediji u BiH su pisali i kako ambasade zapadnih zemalja provjeravaju “ruske konekcije” Uzunovića, koji je prije dolaska na mjesto direktora bio šef predstavništva Bosnalijeka u Rusiji, jer se od nove vlasti očekuje distanciranje od ruskog uticaja i ljudi koji blisko sarađuju sa oligarsima iz te zemlje.
Ako direktor Nedim Uzunović bude morao pred sudom dokazivati kako je iz BiH izvukao više od osam miliona KM, to će značiti i da su njegovi prijatelji koji su s novom vlasti preuzeli veoma odgovorne pozicije prioritet dali poštivanju zakona.
