NSRS između realnosti i “borbe za Srpsku” – Od pompeznih najava do gaženja riječi

4 min. čitanja

Narodna skupština Republike Srpske ponovo zasjeda, a na dnevnom redu prve posebne sjednice je Prijedlog zakona o prestanku važenja i objavljivanja odluka Ustavnog suda BiH u Republici Srpskoj i zaštiti osoba koje budu zbog toga “progonjene”, dok će po dnevnom redu druge poslanici raspravljati o vetu koji je nedavno uložila predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

Bećirovićevi trikovi

Cvijanovićeva je veto uložila na Prijedlog zaključka o usvajanju Sporazuma o slobodi kretanja sa ličnim kartama na zapadnom Balkanu, Sporazuma o priznavanju stručnih kvalifikacija doktora medicine, doktora dentalne medicine i arhitekata u kontekstu Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini i Sporazuma o priznavanju kvalifikacija visokog obrazovanja na zapadnom Balkanu.

– Sinhronizovana akcija OHR-a i Ustavnog suda BiH o otimanju imovine prekinuta je odlukom od prošle sedmice da se ne objavljuju odluke OHR-a u Službenom glasniku. Uzrok druge sjednice su trikovi koje je gospodin Denis Bećirović pokušao da ubaci na sjednici Predsjedništva. To je ujedno treći dokument koji nije imao podršku Savjeta ministara BiH, a odnosi se na lične karte samoproglašenog Kosova, istakao je predsjednik parlamenta Srpske Nenad Stevandić.

Ustav BiH dozvoljava Parlamentarnoj skupštini da samo zakonom odluči na koji način se mogu birati strane sudije

Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić tvrdi da vlastima iz Republike Srpske ovakve krize odgovaraju kako se ne bi bavile stvarnim problemima naroda. Povlačenje predstavnika Srpske iz institucija BiH, koje je mnogo puta usvajano u NSRS-u, nikada, podsjeća ona, nije dovedeno do kraja.

– Podsjećam i na zaključke NSRS-a iz februara 2020. godine u kojima jasno stoji da predstavnici Srpske neće učestvovati u odlučivanju dok se strane sudije ne zamijene domaćim. Sličan zaključak je usvojen na sjednici u julu 2021. godine, kada je donesen zaključak da Srpska ne priznaje imenovanje Christiana Schmidta za visokog predstavnika za koji su glasale sve stranke iz Srpske. Naravno, povlačenje iz institucija BiH bilo je nedosljedno i vrlo brzo pogaženo, istakla je Trivićeva.

Zamjenik predsjednika Kluba poslanika SNSD-a u NSRS-u Srđan Mazalica smatra da pojedinci iz opozicije ustvari traže odstupnicu i određene razloge kako ne bi podržali rješenja kojim će se Srpska zaštititi od neustavnog djelovanja Ustavnog suda BiH.

– Očigledno neki opozicionari imaju nalog da ne budu sinhronizovani sa vladajućom koalicijom, i eventualno sa SDS-om, upravo zato što im to ne daju njihovi nalogodavci. Mogu oni kritikovati Republiku Srpsku i Vladu što ne predlažu zakone vezano za vraćanje nadležnosti, ali neka podrže i ova rješenja koja budu predložena na posebnoj sjednici NSRS-a, jer Ustavni sud BiH radi protiv Srpske, ističe Mazalica.

Pogrešna tumačenja

Profesor ustavnog prava Kasim Trnka smatra da nema prepreka za usvajanje zakona o Ustavnom sudu BiH, ali da se zahtjevi pogrešno tumače.

– Stalno se govori o zakonu o Ustavnom sudu. Da bismo bili veoma precizni, Ustav BiH dozvoljava Parlamentarnoj skupštini BiH da samo zakonom odluči na koji način se mogu imenovati i birati strane sudije u sudu. Ni za jednu drugu materiju ne postoji ustavni osnov da se donese neki zakon, kaže Trnka.

Podijeli ovaj članak