Lider SDP-a Nermin Nikšić uputio je pismo visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu povodom nametanja Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH u izbornoj noći 2. oktobra, a u kojem ga poziva da obrazloži razloge zašto njegove odluke ne tretiraju izborni proces u entitetu RS, niti omogućavaju jednak obim zaštite prava manje zastupljenih grupa u ovom dijelu države Bosne i Hercegovine kroz Vijeće naroda RS-a.
Nikšić ističe da dvije nametnute Odluke u značajnoj mjeri utječu na izborni proces, odnosno aspekt posrednih izbora parlamentarnih tijela i rukovodećih kadrova na najvažnijim pozicijama u Federaciji BiH.
Naglašava da je vrijeme donošenja spomenutih odluka unijelo potpunu pravnu nesigurnost u izborni proces, jer su izbori raspisani po jednim pravilima – na osnovu tih pravila su politički subjekti koncipirali svoje izborne liste, a proglašavanjem Schmidtovih odluka zakonodavna tijela će biti sastavljena na osnovu drugih pravila, poručuje NIikšić.
Ostatak pisma prenosimo u cijelosti:
– U isto vrijeme sa žaljenjem moramo konstatovati da Vaše odluke ne tretiraju izborni proces u entitetu RS, niti omogućavaju jednak obim zaštite prava manje zastupljenih grupa u ovom dijelu države Bosne i Hercegovine kroz Vijeće naroda RS-a. Pozivam Vas da obrazložite razloge takvog postupanja, te da nametnete zakonodavna rješenja kojim bi se uravnotežila uloga Vijeća naroda RS i Doma naroda FBiH, koji su prvobitno zamišljeni kao dva zakonodavna tijela sa približno jednakom funkcijom i ovlaštenjima. Ova dva doma moraju imati jednaku funkciju, a to je osiguranje ravnopravne mogućnosti zaštite interesa građana i naroda na teritoriji cijele države Bosne Hercegovine.
Šta je za Nikšića posebno problematično?
Posebno problematičnom smatram činjenicu da nametnutim odlukama nije došlo do otklanjanja diskriminacije utvrđene presudama Evropskog suda za ljudska prava niti u minimalnoj mjeri. Naglašavam da je, u skladu sa članom II.2. Aneksa 2 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Ustav Bosne i Hercegovine), primarna prioritetna obaveza provođenje Evropske konvencije za ljudska prava u Bosni i Hercegovini čije odredbe su nadređene svakom drugom pravu, pa i presudama domaćih sudova. Stoga, se postavlja pitanje zašto Odlukom nije predviđeno izjednačavanje prava Ostalih i građana Bosne i Hercegovine u Domu naroda FBiH, kao i mogućnost izbora predsjednika ili potpredsjednika Federacije BiH iz reda ove ustavom definisane ravnopravne kategorije stanovništva? Rješavanje ovog pitanja bi vodilo ka dokidanju diskriminacije, provedbi presuda Evropskog suda za ljudska prava, ali i provedbi presude Ustavnog suda BiH po apelaciji Željka Komšića iz 2015. godine.
U javnosti kao dva ključna pozitivna elementa nametnutih Odluka ističete deblokadu imenovanja federalne vlade, te deblokadu popune i funkcionisanja najviših sudskih tijela u Federaciji BiH, Vrhovnog i Ustavnog suda, te Vijeća za zaštitu vitalnih interesa pri Ustavnom sudu FBiH. Međutim, iz Vaših Odluka je vidljivo da u pravilu nisu definisane sankcije u slučaju da dođe do nepoštivanja zadatih rokova. Rješenja ne sprječavaju niti eventualno kontinuirano ponavljanje određenih procedura, čime bi se uspostava vlasti mogla dugoročno blokirati. Potrebno je da činiteljima političkog poretka i javnosti pojasnite na koji način ste zamislili da dođe do sprječavanja novih zloupotreba, pa i kršenja nametnutih odredbi, s obzirom da konkretne mjere sankcije nisu propisane unutar nametnutog rješenja?
Postoji li slična praksa igdje drugo u Evropi?
Poštovani g. Schmidt, pozivamo Vas da nam pojasnite po kojem demokratskom načelu i u kojoj evropskoj demokratskoj državi postoji makar i približno slična praksa po kojoj se kao ključni parametar za učešće u vlasti na višoj razini uzima etnička zastupljenost i etnički identitet kandidata u određenim izbornim jedinicama?
Na kraju, nakon prebrojavanja listića utvrđeno je da je na proteklim općim izborima zabilježeno gotovo pola miliona nevažećih listića. Ova činjenica, uz niz ranijih skandala i dokazanih manipulacija voljom građana, ukazuje da je izborni sistem u zemlji ozbiljno kompromitovan, a integritet izbornog procesa kritično narušen. Stoga se postavlja i logično pitanje zašto niste nametnuli i Odluku kojom bi se propisalo uvođenje savremenih tehnologija u proces nadzora, evidentiranja i brojanja glasova?
O cjelovitom sadržaju ovog segmenta izmjena Izbornog zakona BiH se niz političkih subjekata iz cijele države već ranije usaglasio, prilikom pregovora u sjedištu Ureda Delegacije EU u BiH početkom godine, a njihovo blagovremeno usvajanje je ključno za primjenu ovih zakonskih odredbi na idućim izborima. Ovim izmjenama, već usaglašenim među činiteljima domaćeg političkog sistema, ne bi se umanjilo ničije pravo niti bi se utjecalo na aktuelni izborni proces, ali bi se zato stvorili preduslovi za poštene izbore 2024. godine i sve druge nakon toga, kada bi konačno volja glasača bila objektivno izražena kroz službene rezultate izbora. Uvođenje savremenih tehnologija smatram nužnim, bezuvjetnim demokratskim iskorakom i obavezom zaštite duboko kompromitovanog i zloupotrebljenog demokratskog instituta, slobodnih izbora.
Zbog svega iznad navedenog, pozivam Vas da javnosti pojasnite Vaše Odluke, kao i da nametnete nove Odluke kojim bi se otklonili nedostaci i potencijalne nepravde koje mogu proizaći iz Vaših Odluka zbog njihove nedorečenosti ili neusaglašenosti sa odredbama Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda.
