Zahvaljujući projektu koji su podržali Delegacija Evropske unije u BiH i UNESCO, u Kantonu Sarajevo bi medijska i informacijska pismenost trebala biti uključena u sve nivoe obrazovanja, od predškolskog, pa do sistema cjeloživotnog učenja. EU kontinuirano radi na promociji medijske pismenosti u formalnom i neformalnom obrazovanju, ali i razvoju potrebnog alata kako bi mladima osigurala sigurno informisanje i razumijevanje medija.
Formiranje čovjeka
Evropski parlament je usvojio Akt o digitalnim uslugama kako bi oblikovao brzo rastuću digitalnu privredu na nivou EU i postavio standarde za ostatak svijeta. Pravila trebaju osigurati djelotvoran mehanizam (korisnici mogu lako obavijestiti internetske posrednike o potencijalno nezakonitom sadržaju na internetu kako bi bio uklonjen), u slučaju označavanja ili uklanjanja sadržaja treba obavijestiti korisnike kako bi se mogli žaliti na odluku nacionalnom tijelu za rješavanje sporova, kao i mehanizam koji poštuje prava i slobode korisnika, kao što su sloboda izražavanja i informisanja. Ako korisnici ospore odluku platformi o nezakonitosti sadržaja koji su izradili korisnici, imat će mogućnost tražiti pravnu zaštitu.
Lara Sutović, voditeljica Mreže Mladi za bolje medije, kaže da bez obzira na to što mladi većinu informacija dobiju iz društvenih medija, kredibilno i profesionalno novinarstvo zasigurno mora imati veliku ulogu u formiraju mladog čovjeka.
– Nije lako zadržati njihovu pažnju, te upravo iz tog razloga mainstream mediji trebaju pažljivo osluškivati potrebe za različitim medijskim sadržajima i shodno tome prilagođavati svoje formate kako bi zadržali mladu publiku. Razgovorima, saradnjom, dijeljenjem mišljenja i iskustava između mladih i novinara tokom različitih aktivnosti, poput obilazaka tv-kuća i portala, interaktivnim diskusijama s novinarima širom BiH, edukativnim videima, uspjeli smo povezati ne samo mlade ljude u našu mrežu već i novinare iz raznih bh. krajeva. Prisutnost mainstream medija na društvenim mrežama poput Instagrama, FB-a, TikToka je za mlade od velikog značaja, kaže Sutović.
Ističe da je na gotovo svakom susretu mladih i novinara jedan od zaključaka bio “da mladi ne žele gledati ili čitati crnu hroniku, veliki i napadan politički sadržaj, već više pozitivnih priča o mladima, praktične teme, intervjue i gostovanja uspješnih ljudi koji će im biti motivacija”.
Dejan Šajinović, novinar Nezavisnih novina, smatra da je najvažnije promijeniti način razmišljanja o medijima, što konkretno znači “da stariji novinari moraju početi shvatati šta mediji znače u sferi modernih komunikacija”. Primarna uloga medija, kaže, nije samo da informišu, nego mnogo više od toga.
– Nekada su ljudi ujutro trčali do trafike da vide šta su bile jučerašnje vijesti. Danas, pogotovo mladi, od medija očekuju da stvari stave u kontekst, da gomilu informacija koju ljudi primaju uoblikuju u nešto što će imati dodatnu vrijednost, ističe Šajinović.
S mladima, smatra, ne treba razgovarati o nekim novim medijskim formama, već o tome koje filtere treba primijeniti.
Prof. dr. Fahira Fejzić sa FPN-a UNSA smatra da je “najbitnije biti klasično, pa tek onda historijski, društveno, geografski, porodično pismen”.
– Veoma je značajno shvatiti medijsku pismenost, a onda na to dodati i aspekt života koji je pretvaranje realnog života u medijske sadržaje, opismeniti se na način da znaš kao mali i veliki šta je riječ, reklama, komentar, lični stav, objektivni, subjektivni. To su vrlo zahtjevne stvari za koje je potrebno mnogo iskustva i godina. Kao što smo inače mentalitetski ad hod, bojim se da bi svako “adhociranje” bilo rizično, jer ne treba prepisivati tuđa rješenja, nego pokušati inkluzivno uraditi, optimalno, prije svega sa uključivanjem u neke predmete poput maternjeg jezika ili neke kulture življenja, govori.
Miloš Blagojević, izvršni direktor Agencija za razvoj i saradnju CEREBRA, napominje da konekcija mladih s medijima, novinarima i urednicima treba i može biti mnogo bolja.
– Ono što mladi rade, projekti i aktivnosti koje se implementiraju kako na lokalnom, tako i entitetskom i državnom nivou, treba biti više zastupljeno u javnosti i medijima. Možda to nekome nije zanimljivo i neće donijeti preglede i slično, ali svakako zahtijeva pažnju i interes da se isprati. Živimo u dobu informacija gdje digitalne uređaje danas svi koriste, mladi su online, na društvenim mrežama traže informacije i zanimljiv sadržaj, tako da u slučaju da se tradicionalni mediji žele približiti populaciji mladih, moraju otići tamo gdje se i nalaze, kreirati za njih koristan, zabavan, informativan i edukativan sadržaj, govori Blagojević.
Eldar Kadrić, student FPN-a UNSA, kaže da mladi žele više pozitivnih vijesti, zabavnih sadržaja, a ne crnu hroniku koja je sve više prisutna.
Sport i stipendije
– Politike je previše, posebno prije, a i poslije izbora. Zamjeram omladini što se ne bori da se više objavljuju zabavni, sportski sadržaji, nego svi dopuštaju da crna hronika i politika budu u fokusu. Moram priznati da volim čitati vijesti, pratiti politička dešavanja u zemlji i šire, jer je to moj budući posao, ali većina mladih to ne želi, jer su prezasićeni političkih prepucavanja, kaže Eldar.
Faris Smajić, student Burch Univerziteta u Sarajevu, također je jedan od učesnika radionica koje su u BiH organizovane kako bi se mladima na što bolji način približilo medijsko okruženje, standardi i profesionalno novinarstvo i razgovaralo o medijskoj pismenosti.
– Zanimaju me vijesti o sportskim uspjesima, stipendijama, obrazovanju, međutim, svjedoci smo da sve te pozitivne vijesti budu potisnute od negativnih iz crne hronike, ali i politike, jer se to, nažalost, najviše i čita. Mladima je preko glave politike u medijima, govori Faris.
