EUFOR i NATO će očuvati mir u BiH i regiji: Oko 1.100 vojnika na vježbi, ako Rusija povuče veto

5 min. čitanja

Više od 250 vojnika sa vojnim vozilima i opremom u sastavu EUFOR-a do 20. oktobra učestvuje u vježbi EUFOR brzi odgovor 2022. i to na različitim urbanim i ruralnim lokacijama širom naše zemlje. Kako je izjavila portparolka EUFOR-a Katherine Smith-Barrett, ove dodatne trupe će učestvovati u taktičkim vježbama i patroliranju, te će privremeno povećati brojno stanje EUFOR-a, a inače u vježbi učestvuje oko 1.100 vojnika iz dvadesetak država.

Plan NATO-a

Iz EUFOR-a je saopćeno da će vojnici i vojnikinje iz 20 nacija “pokazati sposobnost i odlučnost EUFOR-a da doprinese sigurnom okruženju za sve bh. građane, a kao i prethodnih godina, EUFOR će privremeno povećati otisak kroz doprinos dodatnih trupa, pojačano patroliranje i taktičke vježbe u odabranim urbanim i ruralnim područjima”.

EUFOR-ova vježba treba pokazati spremnost vojnika na sve moguće izazove koji se mogu desiti u BiH i možda prerasti iz političkog u sigurnosni problem

Nedžad Ahatović, vojni analitičar, za Oslobođenje kaže da vježba otvara jedno novo poglavlje kada je u pitanju EUFOR. Sa pojačanim snagama koje su došle u proteklom periodu, Ahatović naglašava da EUFOR izvodi vježbu u saradnji sa Oružanim snagama BiH kako bi se provjerila spremnost svih učesnika u misiji EUFOR-a na eventualno ugrožavanje sigurnosti koje bi moglo biti u BiH i kompletnom regionu.

– U tom kontekstu svaka vježba, odnosno aktivnost koja se kreće ka povećanju sigurnosti, stabilnosti i održavanju mira u BiH, treba biti pozdravljena. Naravno, uvijek to može bolje i više, da se jednostavno napravi bolji ambijent za BiH i njen prosperitet, međutim, u situaciji u kojoj se trenutno nalazimo, pred glasanje u Vijeću sigurnosti u vezi sa produženjem misije Althea u BiH, mislim da vježba EUFOR brzi odgovor 2022. treba pokazati njihovu spremnost na sve moguće izazove koji se mogu desiti u BiH i koji mogu prerasti iz političkog u sigurnosni problem, napominje Ahatović.

Ističe da postoji određeno neslaganje zemalja unutar NATO-saveza kada je u pitanju dalji obim i način implementacije same misije očuvanja mira u BiH, ali da će se to u narednom periodu dalje usaglašavati.

– Vježba, ustvari, pokazuje spremnost svih koji su uključeni u proces da zadrže svoju pažnju na BiH, što je u ovakvoj situaciji pohvalno, s obzirom na krizu pri implementaciji izbornih rezultata i krizu koja može vrlo lako prerasti iz kratkoročne u dugoročnu, gdje zemlja ulazi u vrlo nesiguran period zbog kompletne evropske sigurnosti, tako da ovakve vrste aktivnosti ohrabruju građane u BiH, u smislu da će NATO povesti računa o stabilnosti kompletnog regiona. Urađeni su određeni zahvati po pitanju povećanja broja vojnika koji se trenutno nalaze u BiH, međutim, uvijek se to može i na bolji način uraditi sa jačom logistikom, opremom i daleko intenzivnijom saradnjom, kako sa civilnim, tako i vojnim vlastima u BiH. Zbog toga će, mislim, EUFOR i poduzimati određene radnje u narednom periodu, ali, naravno, sve zavisi od glasanja u Vijeću sigurnosti u vezi s produženjem misije Althea, a Ruska Federacija drži ključ rješenja tog problema, napominje Ahatović i osvrće se na kalkulacije NATO-a.

Dva scenarija

– Ako Ruska Federacija povuče veto i zaustavi operaciju za stabilizaciju mira u Bosni i Hercegovini, onda bi NATO izvršio pregrupisavanje svojih snaga kad je u pitanju BiH, u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom. Postoje dva scenarija, prvi je šta će se učiniti ukoliko Rusija uloži veto, a drugi je šta se može uraditi ako ne uloži, jer u oba scenarija NATO će vjerovatno ići na povećanje obima snaga, odnosno operacija koje implementiraju mir u BiH, kao što je dosad rađeno. A ako dođe do veta, onda će NATO uspostaviti daleko ozbiljnije vojno prisustvo u BiH, ponukan dešavanjima u Ukrajini i drugim mjestima, jer se Alijansa sada na to fokusirala, kao i na transatlantske veze između SAD-a i NATO-zemalja, kao i Velike Britanije koja je izašla iz okvira EU i djeluje samostalno pri NATO-u. Povećano zanimanje međunarodne zajednice i posebno NATO-a ohrabruje, jer se na taj način odvraćaju određeni elementi stvaranja destabilizacije regiona, a takve aktivnosti su poželjne, prihvatljive i za pozdraviti, zaključuje Ahatović.

Iz SIPA su nam kazali da njihovi pripadnici ne učestvuju u Brzom odgovoru kao logistička podrška, kao što je to bio slučaj pri ranijim vježbama.

Podijeli ovaj članak