U Unsko-sanskom kantonu gradske toplane ne postoje. Ona jedna u Bihaću uklonjena je u postratnom periodu kao “neperspektivna”, a zamljište privatizirano. Ne postoje ni plinovodi, samo obećanja političara koja sežu nekoliko decenija unazad. Većina stanovnika u USK-u grije se na drva, koja su ove godine dostigla rekordne cijene. Jedna paleta iscijepanog drveta je u prosjeku 220 KM, a prosječnoj porodici tokom zime takvih treba barem deset. Posljednjih godina zbog pristupačnije cijene najveći broj građana prešao je na sistem grijanja peletom. Sad se mnogi i kaju zbog toga.
Hiljade maraka
– Jedna tona peleta je danas 860 maraka. Ja pelet nabavljam iz RS-a zato je i cijena takva, drugdje u USK-u cijene peleta po toni su 900 KM, pa i više, kazao nam je Amir Murić, vlasnik jedne od firmi koja se bavi distribucijom Peleta u USK.
Njegova porodica je bila među onima koji su svoje centralno grijanje preuredili za potrošnju peleta. U prosjeku jednom domaćinstvu potrebno je pet tona peleta tako da za to ove zime moraju izdvojiti više od četiri hiljade maraka.
– Drva su takođe poskupjela, deset metara drva da nabavite, te dok se iscijepaju, izađe vas oko 1.500 KM. A nekad je pelet bio povoljniji. Tokom zabrane izvoza ogrjeva čuli smo žalbe proizvođača, međutim, najgora je stvar što građani sebi ne mogu priuštiti ogrjev. Onda u USK-u imamo ograničenja, naprimjer u Robotu Bihać dopuštaju jednom kupcu da kupi samo deset vreća. U RS-u, gdje surađujem sa firmama, ograničenja na prodaju su dvije tone peleta po domaćinstvu, rekao nam je Murić.
Nabavna cijena peleta u RS-u također je niža za 200 KM po toni u odnosu na Federaciju.
– Ja sad za svoju porodicu moram potrošiti 4,5 hiljada KM za pelet, objasnio je Murić.
U Krajini je još moguće kupiti u supermarketima i vrećice drva za ogrjev po cijeni od 7,90 KM, što je dovoljno samo za jedno loženje vatre da se spravi jedan ručak. Najjeftiniji način da se dođe do ogrjeva, tamo gdje se može, jeste kupovina od seljaka koji čiste mrtvu šumu ili sijeku svoje gajeve, gdje je moguće jedna zaprežna kola drveta pronaći za 100 KM. Međutim, takvi su rijetki, te mogu obezbijediti, pored sebe, dovoljno ogrjeva samo za još jednu ili dvije porodice.
A da i građane koji koriste prirodni gas kao izvor grijanja čeka neizvjesno razdoblje, potvrđuju i naši sagovornici. Iz Energoinvesta, ovlaštenog dobavljač gasa za Federaciju BiH, ističu da do petka nisu dobili informacije od Gazprom Exporta o cijeni prirodnog gasa za četvrti kvartal.
– Očekujemo informaciju svakog časa. Kao i svaki put u proteklih devet mjeseci, ne želimo da spekulišemo o novoj cijeni, no uzimajući u obzir kretanje cijene nafte u proteklih devet mjeseci – a koja je glavni faktor formule po osnovu koje se određuje kvartalna cijena prirodnog gasa, ne bi bilo iznenađenje da se cijena promijeni. Koliko tačno – to ćemo znati vrlo brzo i javnost će biti odmah informisana, rečeno nam je iz Energoinvesta.
O novim cijenama gasa nije obaviještena ni kompanija BH Gas.
– Kada su u pitanju transport i snabdijevanje, sve se odvija bez ikakvih problema i nemamo nikakvih nagovještaja da bi moglo doći do bilo kakvih poremećaja, ističe Nihada Glamoč, direktorica BH Gasa.
Amer Jerlagić, stručnjak za energetiku, smatra da je previđanje mogućih novih cijena nafte i gasa nezahvalno.
– Cijeneći situaciju kakva je u regionu, kakva je u odnosima između Ukrajine i Rusije, zaista ne mogu reći da li će biti poskupljenja. Situacija je takva u svijetu da je zaista teško predviđati bilo šta, smatra Jerlagić.
Edhem Bičakčić, predsjednik CIGRE BiH, kaže da cijene nisu još objavljene, te da ih ne može ni komentarisati.
– Osim toga, u gasnom sistemu desilo se da su gasovodi iz Grčke povezani sa gasovodima u Bugarskoj, tako da je moguće da tim pravcem dođe i gas iz Azerbejdžana, što bi, možda, stvorilo konkurenciju i mogućnost da imamo i bolje cijene, optimista je Bičakčić.
Pregovaračka moć
Iz Gazprom Exporta kratko su nam odgovorili da nikada ne komentarišu cijenu za konkretne kupce.
Admir Čavalić, ekonomski analitičar, naglašava da je potpuno shvatljivo zašto je došlo do kašnjenja izvještavanja o novoj korekciji cijena, shodno aktuelnoj političkoj situaciji.
– Očekivati je da dođe do korekcija cijena na više, što znači da bi građani, u perspektivi, za zadnji kvartal ove godine trebali da dobiju nove više cijene prirodnog plina. To su očekivanja, a ukoliko do toga ne dođe, bit će idealno, ali je to ipak malo vjerovatno, ističe Čavalić.
Objašnjava da kako se približava zima i hladniji mjeseci, raste pregovaračka moć, u ovom trenutku Rusije.
– Ta moć raste posebno kada je riječ o isporuci prirodnog plina prema zemljama EU i drugim zemljama Evrope kao što je BiH. Očekivati je, oslanjajući se i na praksu ljetnog povećanja preko 20 posto, korekcije cijene i za naredni period, smatra Čavalić.