Pitanje pristupnih pregovora za članstvo Bosne i Hercegovine i Ukrajine u Evropskoj uniji je razlog novih podjela u Uniji. To je vidljivo iz stavova Austrije i Nizozemske po ovom pitanju.
EU je početkom prošlog mjeseca za Bosnu i Hercegovinu, Ukrajinu i Moldaviju dala uslovnu preporuku za početak pristupnih pregovora. Evropsko vijeće, kojeg čine šefovi vlada i država članica, sutra i prekosutra će razmatrati da li će i, ako hoće, kada će ove zemlje početi s pregovorima. Potrebno je da sve članice EU podrže predloženu odluku kako bi se ona primjenila.
Austrija je među najglasnijim zagovornicima da Bosna i Hercegovina počne s pristupnim pregovorima. Da je to tako, jasno je i iz izjave austrijske ministrice za EU i ustav Karoline Edtstadler koja je u oktobru ove godine izjavila da od Unije očekuje da Bosna i Hercegovina već ove godine počne s pregovorima.
Austrijski kancelar Karl Nehammer je u obraćanju parlamentarcima 11. decembra poručio da se Ukrajina ne bi trebala preferirati, posebno ne u odnosu na Bosnu i Hercegovinu.
Nizozemski premijer u ostavci Mark Rutte je u jučerašnjem obraćanju nizozemskim parlamentarcima je nagovijestio podjele unutar Unije po ovom pitanju.
“Ne spominjem Bosnu bez razloga. Želim onemogućiti da Nizozemska blokira Ukrajinu, jer neko drugi može kazati: ‘Samo ako i Bosna’. Pomislim da tako treba uraditi kako ne bismo bili usamljeni u svom stavu. Kasnije možemo zategnuti stvari, ali u konačnici Nizozemska ne bi bila ta koja je blokirala Ukrajinu. Gledajte, uoči Evropskog vijeća skoro uvijek postoje države koje nameću dodatna pitanja ne bi li imale neku korist u drugim područjima”, naglasio je.
Rutte je konstatovao da bi upravo Austrija mogla uslovljavati da pristupni pregovori za ostale države počnu, ako počnu i za Bosnu i Hercegovinu.
Konačna odluka Evropskog vijeća se očekuje do nedjelje, 17. decembra.
