Ono što je meni posebno tužno jeste činjenica da ne samo da stvaramo zemlju bolesnih dužnika već i malu kastu izuzetno bogatih, kaže Romić
Uprkos teškoj ekonomskoj situaciji, kad iznosi minimalnih plaća i penzija nisu dovoljni ni za petinu mjesečne potrošačke korpe, pokušavajući da preko noći dođu do bogatstva i boljeg života, građani FBiH milijarde maraka troše u kladionicama.
Zemlja bolesnih
Prema podacima koje smo dobili u Poreznoj upravi FBiH, stanovnici ovog entiteta su za pet godina, u periodu od 2019. do 2023., u kladionicama ostavili 8.145.848.753 KM.
Zaključno s avgustom ove godine, ukupan promet priređivača igara na sreću klađenjem iznosio je 1.054.042.071 KM. Najviše novca – 197,1 milion KM – izdvojili su građani HNK, dok su uplate u BPK Goražde iznosile 9,5 miliona maraka.
– Idemo u ponor. Ono što je meni posebno tužno, o tome vrlo često razmišljam, jeste činjenica da ne samo da stvaramo zemlju bolesnih dužnika već i malu kastu izuzetno bogatih koji nam svima kroje sudbinu, a našu djecu odgajamo tako da im se kladionice i kockarnice prezentiraju kao nešto što je sasvim normalno, neupitno, pa čak i poželjno – kaže dr. Marko Romić, osnivač i voditelj Kluba liječenih ovisnika o kocki KLOK iz Mostara.
Srednji slojNaglašava da se bogata manjina nije obogatila na igrama na sreću te da astronomskim prihodima kladionica uglavnom pomažu siromašni.
– Najveći broj kockara su zapravo donji srednji sloj i sirotinja, koji se nadaju da će tu svoju bijednu situaciju promijeniti nabolje tako što će dobiti neku veliku sumu na kladionici. Svakodnevno svjedočim raspadima života pojedinaca u svakom smislu i primjećujem da sve teže to podnosim – kaže Romić.
Brakovi pucaju za mjesec
– Veoma je teško slušati i gledati mladu ženu koja se tek udala, a već se razvodi. Ima slučajeva da ti brakovi pucaju već za mjesec, kad otkriju da su njihovi muževi dužni toliko da u sljedećih 10 ili 15 godina taj novac oboje ne mogu vratiti – ističe Romić.
