Sudeći prema istraživanju o uticaju rasta očekivanog životnog vijeka i pada nataliteta na državnu penziju, stručnjaci u Velikoj Britaniji prognoziraju da bi starosna granica za odlazak u penziju mogla porasti na 71 godinu.
Od maja 2026. godine do marta 2028. godine, predviđeno je da starosna granica za odlazak u penziju u Velikoj Britaniji sa 66 poraste na 67 godina. Potom se očekuje da granica do 2044. godine poraste na 68 godina.
Međutim, rast za odlazak u penziju neće stati na tim godinama jer istraživanje pokazuje da ta granica neće biti dovoljna i da će svi rođeni nakon aprila 1970. godine možda morati raditi do 71 godine da bi tek onda stekli pravo na penzionisanje.
Les Mayhew, pomoćnik šefa globalnog istraživanja u Međunarodnom centru za dugovječnost i autor izvještaja Državna penziona dob i demografske promjene, objasnio je zbog čega bi starosna granica za odlazak u penziju mogla porasti na 71 godinu.
“U Velikoj Britaniji starosna dob za državnu penziju bi trebala biti 70 ili 71 godina u poređenju sa sadašnjih 66 godina, kako bi se održao status quo broja radnika po državnom penzioneru”, mišljenja je Mayhew.
Do 70. godine, samo 50 posto odraslih u Engleskoj i Velsu sada je bez invaliditeta i radno je sposobno. Manja radna populacija i velika ekonomski neaktivna populacija smanjuje poresku osnovicu za isplatu penzija – i stvara ogroman nedostatak radne snage, što dalje stvara probleme.
Prema Uredu za budžetsku odgovornost, penzionerska davanja koštat će vladu Veliku Britaniju 136 milijardi funti u 2023-24. godini, od čega će 124 milijarde funti biti potrošeno na državne penzije.
Jonathan Cribb, pomoćnik direktora i šef odjela za penzionisanje na Institutu za fiskalne studije se ne slaže sa višom starosnom dobi za penziju te tako dodaje da bi “to nesrazmjerno uticalo na siromašnije pojedince čije loše zdravlje znači da imaju kraći život pa tako i kraće primaju penzije”.
Cribb je istakao da dok se procjenjuje da će se državne penzije i penziona davanja povećati za 45 milijardi funti do 2050. godine, procjenjuje se da će pritisak na javne finansije iz zdravstvene i socijalne zaštite porasti za 105 milijardi funti u današnjim terminima u istom periodu.
Međugeneracijska fondacija u Velikoj Britaniji složila se da bi starosna granica za odlazak u penziju morala porastu, ali pitaju se na čija bi pleća trebao pasti onda traj trošak.
Istraživanje je pokazalo da mlađi ljudi nemaju finansijsku imovinu koju su imali njihovi roditelji, baje i djedovi.
Angus Hanton iz Međugeneracijske fondacija, pak, smatra da bi starosna dob za penziju trebala biti zasnovana na očekivanom životnom vijeku i zanimanju.
S druge strane, koautor knjige 100-Year Life Andrew Scott je drugačijeg miljenja. On smatra da bi se više trebalo fokusirati na prevenciju lošeg zdravlja ne samo u starosti, već od ranog doba do odrasle dobi.
“Povećanje starosne granice za državnu penziju bila bi užasna politika – zaista loš način pokušaja da se ljudi učine produktivnijima”, rekao je on, o čemu piše Guardian.
Izvor: klix.ba
