Lejla Sivić je sjajna mlada magistrica mikrobiologije, iz Bosanske Krupe, koja uživa, kako kaže, u muzici, druženju i ispijanju kafa, baš kao i mi u Krateru. Magistrirala je nedavno na Prirodno-matemačkom fakultetu u Sarajevu, a provela je ove godine jedan semestar u Španiji, te navodi kako bi željela da je putevi tamo odvedu ponovo.
Obzirom da Krater voli da raspšuje pozitivne priče, Lejla se svakako našla tu.
Krater: Možete li dati pregled vaše akademske pozadine i fokusa vašeg master programa mikrobiologije?
Lejla: Na prvom ciklusu odsjeka su prve godine iste na svakom smjeru i to su opći biološki predmeti. Na trećoj godini se granamo, pa dobijamo virologiju, imunologiju, mikrobnu fiziologiju, prehrambenu i sanitarnu mikrobiologiju, biotehnologiju,…
Na masteru dobijamo i specijalnu mikologiju, molekularnu mikrobiologiju, dodatno nešto više sa polja virologije, bavimo se više pisanjem naučno-istraživačkog rada, i sl.
Krater: Šta vas je motivisalo da upišete master studije mikrobiologije?
Lejla: Moja prva želja je bila Muzička akademija. Međutim, spletom okolnosti sam završila sam u gimnaziji. Mikrobiologija je bila drugi izbor. Stvarno slučajno i sudbinski. Doslovno: „A, vidi šta imaju na PMF-u, mogla sam ovo“. Sjećam se i danas časova biologije u osnovnoj školi kod nastavnika Hasana Bužimkića. Čak i danas su mi u sjećanju njegove asocijacije na mitozu i mejozu. Samo riječi hvale za njega imam i iskreno se nadam da će ovaj članak doći i do njega.
Krater: Možete li sumirati ključne nalaze i doprinose Vašeg magistarskog rada ili istraživačkog projekta?
Lejla: Svakako. Svih šest patogena koje smo testirali, po SZO, spadaju u prioritetne skupine bakterija rezistentnih na antibiotike. Već nam je poznato da antibiotska rezistencija predstavlja jedan od najvećih problema u zdravstvu, zbog zloupotrebe istih i prekomjerne konzumacije. Sve i jedna od testiranih bakterija je pokazala osjetljivost na naše test supstance (kestenov med i ekstrakt propolisa proizvođača d.o.o. Bee Japa, i nj. mješavine). Nije mala stvar to što su ispitivani mikroorganizmi bili većinski osjetljiviji na med, propolis i nj. mješavine, nego na antibiotik ampicilin. Posebno multirezistentni soj MRSA, koji predstavlja veliki izazov u zdravstvu. Stoga primjećujemo potencijal primjene pčelinjih proizvoda i nj. kombinacija protiv patogena rezistentnih na antibiotike u medicini i farmaciji.
Krater: Kojim konkretnim istraživačkim pitanjima ili problemima ste se bavili u svojoj tezi?
Lejla: Med i propolis se tradicionalno koriste u medicini i farmaciji, no sinergizam u nj. antibakterijskom djelovanju nije bio potpuno razjašnjen. Zbog toga, na ideju moje mentorice, poštovane prof.dr. Anese Jerković-Mujkić, kao test supstance koristimo i kombinacije ovih proizvoda u različitim omjerima, i na koncu dobijamo impresivne rezultate.
Krater: Da li ste sarađivali sa drugim istraživačima ili učestvovali u grupnim projektima? Kako ste doprinijeli zajedničkim naporima?
Lejla: Što se konkretno master teze tiče, radila sam samostalno, naravno uz pomoć naše laborantice, gđe. Nermane Omerović i mentorice. Svakako, kroz svako istraživanje drugi, već objavljeni, radovi služe kao reference, bila to istraživanja sa naših prostora ili ne. Potrebno je u svakom slučaju prodiskutovati poklapanja i razlike svog i drugih istraživanja.
Krater: Šta smatrate nekim od aktuelnih trendova ili oblasti interesovanja u oblasti mikrobiologije?
Lejla: To bi bili antimikrobna rezistencija, CRISPR tehnologija (tehnologija modifikacije genoma), analize mikrobioma (poput metagenomike i metabolomike), itd. Tehnologije kao što su sekvenciranje genoma, CRISPR-Cas uređivanje gena i analize mikrobioma napredovale su nevjerovatnom brzinom u posljednjih nekoliko decenija. Baš zbog toga je potrebno uvijek biti u toku. Za 20 godina tehnologije koje se koriste u istraživanjima danas, već će biti zastarjele.
Krater: Postoje li neke nedavne publikacije ili napredak u mikrobiologiji koji su privukli vašu pažnju?
Lejla: Pošto sam se posljednjih mjeseci bavila svojom tezom, najviše sam čitala o antimikrobnoj rezistenciji i prirodnim supstancama koje imaju antimikrobni potencijal. Također, pored toga, ono što je interesantno za podijeliti su novija istraživanja o poveznici između ljudske mikrobiote i razvoja autoimunih bolesti, pretilosti, pa čak i mentalnih oboljenja.
Krater: Kako ostajete informisani o najnovijim istraživanjima u mikrobiologiji?
Lejla: To nam omogućuju online platforme, tipa PubMed, ScienceDirect, Google Scholar, itd. kao i brojni časopisi. Zaista nam je u ovom vremenu to dosta olakšano. Koliko li je samo knjižurina trebalo da se pročita prije samo 30 godina da bi se došlo do zaključaka za koje je danas potrebno par klikova.
Krater: Koji su vaši kratkoročni i dugoročni ciljevi u karijeri u oblasti mikrobiologije?
Lejla: Pošto sam prvenstveno biolog, isprva sam se bavila istraživanjem invazivne strane flore na našim prostorima uz mentorstvo poštovane prof.dr. Edine Muratović. Sada imamo spisak za Bosansku Krupu! Još uvijek se pronalazim. Radila sam praksu na polju kliničke mikrobiologije, a pošto je tu dosta grana primjene, otvorena sam za to da se okušam u što više njih.
Krater: Postoje li određene industrije, istraživačke institucije ili uloge u kojima želite raditi?
Lejla: Prvenstveno mi je velika želja da se vratim na Univerzitet u Almeriji gdje imam dobru priliku da sudjelujem u istraživanju na mikroplastici, koja je danas također globalni problem. Nažalost, nama biolozima u našoj državi ne daju toliko prilika za rad u laboratorijama jer postoji rupa u zakonu. Na rješavanju tog pitanja radi Udruženje biologa BiH, jer smo u BiH smatrani ili nastavnicima, ili „samo“ naučnicima. Drago mi je spomenuti i taj „detalj“ ovdje, jer je to stvarno žalosna činjenica.
Krater: Šta je sljedeći korak?
Lejla: Kažu da o planovima ne treba puno pričati. Čut će se i biti, nadam se, onako kako sam zamislila, uz Božiju volju.
Krater: Lejla, čestitamo još jednom i sretno!!!
