Za razliku od Bosne i Hercegovine, Ukrajina i Moldavija, prema najnovijim zaključcima dobiće jasnu preporuku Vijeća EU da se odobri otvaranje pregovora o članstvu za obje države.
Bosna i Hercegovina bi od ministara za evropska pitanja članica Evropske unije (EU) trebalo da dobije uslovnu preporuku za otvaranje pristupnih pregovora kada postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo.
Ova uslovna preporuka Vijeća ministara EU za Bosnu i Hercegovinu je u skladu sa stavom Evropske komisije koja je u ovogodišnjem izvještaju takođe uslovno preporučila otvaranje procesa za ovu zemlju.
Nacrt zaključaka
“Vijeće (EU) preporučuje da Evropsko vijeće odluči da otvori pristupne pregovore sa Bosnom i Hercegovinom kada se postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo”, stoji u najnovijem nacrtu zaključaka, u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid, za Bosnu i Hercegovinu koje treba da usvoje ministri za evropska pitanja zemalja članica EU.
Za razliku od Bosne i Hercegovine, Ukrajina i Moldavija, prema najnovijim zaključcima dobiće jasnu preporuku Vijeća EU da se odobri otvaranje pregovora o članstvu za obje države.Ministri nadležni za evropska pitanja bi trebalo da usvoje ove zaključke na sastanku Vijeća općih poslova EU koji će biti održan 12 decembra.
Odluka o otvaranju pristupnih pregovora je nadležnost najvišeg političkog nivoa, odnosno Evropskog saveta koji čine lideri svih članica.
Oni će se sastati 14. i 15. decembra kada će raspravljati o preporukama o pristupnim pregovorima, s ciljem da se donese i formalna odluka. Doduše, fokus rasprave će biti Ukrajina i Moldavija.
Decembarski sastanak na nivou ministara EU će biti posvećen procesu proširenja gdje osim preporuke o mogućem otvaranju pristupnih pregovora, biće usvojeni i zaključci o svim zemljama koje imaju perspektivu članstva u EU.
Mjere protiv onih koji podrivaju državnost BiH
U nacrtu zaključaka koji se odnosni na Bosnu i Hercegovinu, pozivaju se svi politički akteri zemlje da se uzdrže i odreknu od provokativne retorike i djelovanja, “uključujući dovođenje u pitanje suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta zemlje, te da okončaju veličanje osuđenih ratnih zločinaca, kao i da aktivno promovišu pomirenje”.
Poručuje se takođe da EU neće podržati secesionističke inicijative.
Ponavlja se u nacrtu zaključaka nedvosmislena opredjeljenost za Evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje.
“Vijeće (EU) je ozbiljno zabrinut zbog zakona i inicijativa u entitetu Republika Srpska koji su u suprotnosti sa evropskim putem BiH, uključujući secesionističku retoriku i dovođenje u pitanje ustavnog poretka zemlje. Vijeće žali zbog usvajanje zakona u entitetu Republika Srpska o neprimjenjivosti odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u entitetu”, poručit će ministri nadležni za evropska pitanja.
Vijeće ističe da suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak, uključujući odluke Ustavnog suda i međunarodni karakter Bosne i Hercegovine se moraju se poštovati”, navode ministri, uz upozorenje da će “svaka akcija protiv ovih principa dovesti do ozbiljnih posljedica”.
BiH treba da dodatno radi na ispunjavanju 14 prioriteta
Vijeće EU putem nacrta zaključaka pozdravlja reformske napore koje je Bosna i Hercegovina preduzela nakon dodele statusa kandidata u decembru 2022.
“Potrebni su dalji napori da Bosna i Hercegovina ispuni 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije o svojoj aplikaciji za članstvo u EU kako je odobrilo Vijeće 2019. godine i koracima navedenim u preporuci Komisije za status kandidata”, poručit će evropski ministri.
Oni će takođe priznati da su učinjeni neki važni koraci i obaveze ka ispunjenju ključnih prioriteta, uprkos negativnim dešavanjima u entitetu Republika Srpska. Međutim, Vijeće EU, kako se navodi, primjećuje opšti ograničeni napredak u reformama.
Poručuje se takođe da je EU spremna da dalje pomogne Bosni i Hercegovini u njenim reformama i njihovoj održivoj implementaciji, uključujući one usmjerene na njen put ka EU.
Zakon o stranim agentima u RS “veliki korak unazad”
Iako konstatuje ograničen napredak, Vijeće EU putem ovih zaključaka podvlači potrebu za jačanjem vladavine prava, uključujući usvajanje novog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i usvajanje zakona o sudovima. Poziva se BiH da preduzme odlučne korake za rješavanje problema korupcije i organizovanog kriminala ka uspostavljanju evidencije istraga i osuda, uključujući i na visokom nivou.
Izražava se žaljenje zbog “nazadovanja u slobodi izražavanja i medija” te se u to smislu poziva zemlja da osigura bezbjednost novinara i odgovarajuće sudsko praćenje slučajeva prijetnji i nasilja.
“Vijeće žali zbog ponovnog uvođenja krivičnih kazni za klevetu u entitetu Republika Srpska i žali zbog nedavnog usvajanja u prvom čitanju u entitetskoj skupštini Nacrta zakona kojim se grupe civilnog društva označavaju kao ‘strani agenti’, a koji bi, ukoliko bude usvojen, označio još jedan korak za žaljenje i neosporan veliki korak unazad”, navodi se u nacrtu zaključaka.
BiH značajno poboljšala usklađivanje sa spoljnom politikom EU
Vijeće EU pozdravlja pozitivne korake preduzete u cilju poboljšanja upravljanja migracijama i koordinacije, posebno usvajanje zakona o strancima. Poziva se Bosna i Hercegovina da se u potpunosti uskladi sa viznom politikom EU, da zaključi sporazum o statusu Evropske agencije za upravljanje operativnom saradnjom na spoljnim granicama (FRONTEX), te da osigura pristup azilu.
Vijeće EU ozim zaključcima ohrabruje Bosnu i Hercegovinu da se dalje aktivno uključi u regionalnu saradnju i dobrosusjedske odnose, te da brzo ratifikuje sve regionalne sporazume o mobilnosti u okviru Berlinskog procesa.
Pohvaljuje se “značajno poboljšanje” Bosne i Hercegovine u usklađivanju sa zajedničkom spoljnom i sigurnosnom politikom EU, čime zemlja, kako smatraju evropski ministri “signalizira svoju jasnu posvećenost putu ka EU”. Ohrabruje se BiH da nastavi ovaj pozitivan trend i poziva se da obezbijedi punu implementaciju restriktivnih mjera, uključujući one koje se odnose na Rusiju i Bjelorusiju.
