Jučer je u Skoplju održan 12. samit Brdo-Brijuni procesa, na kojem su lideri zemalja Zapadnog Balkana razgovarali o evropskim integracijama, omladinskoj politici i klimatskim promjenama. Domaćini sastanka bili su predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović i predsjednica Republike Slovenije Nataša Pirc Musar. Također su prisustvovali predsjednici Srbije, Kosova, Crne Gore i Albanije, kao i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Na samitu je usvojena Deklaracija u kojoj su lideri istakli svoju posvećenost procesu pristupanja EU. Naglašeno je da i EU i zemlje Zapadnog Balkana trebaju biti spremni za proširenje do 2030. godine. Predsjednik Sjeverne Makedonije Pendarovski istakao je da sve zemlje žele postići evropske standarde dobrog upravljanja i tržišne ekonomije.
Predsjednik Hrvatske Milanović istakao je važnost rješavanja otvorenih pitanja među zemljama Zapadnog Balkana, kao i ispunjavanja kriterija za članstvo u EU. Predsjednica Slovenije Pirc Musar izrazila je zahvalnost liderima na konstruktivnoj diskusiji o budućnosti mladih, klimatskim promjenama i približavanju EU.
Predsjednik Srbije Vučić izjavio je da je članstvo u EU do 2030. lijepa želja, ali da nije siguran da će se ostvariti. Članica Predsjedništva BiH Cvijanovićeva istakla je da je razgovor na samitu protekao u mirnoj atmosferi bez otvaranja krupnih pitanja. Predsjedavajući Komšić je naglasio da je važno imati dijalog i komunikaciju među liderima, te da bi bilo loše ako ta komunikacija prestane.
Koordinator Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH Kanlić istakao je važnost ovakvih susreta, ali je upozorio da je potrebno provesti dogovoreno u realnost. Također je naglasio da građani BiH ne osjete direktnu korist od evropskog puta, te da je potrebno fokusirati se na dodatne benefite koje građani vide.
Smatra se da je važno da Slovenija i Hrvatska kao članice EU budu dio regionalnih mehanizama i da ne isključuju sebe iz regionalne saradnje. Kanlić ističe da se bilateralni odnosi često koriste kao prepreka za pristupanje EU, a najbolji primjer za to je situacija Sjeverne Makedonije koja je bila blokirana zbog bilateralnih odnosa sa nekim članicama EU.
Svi lideri su se složili da je dijalog i komunikacija među zemljama Zapadnog Balkana ključna za postizanje stabilnosti i prosperiteta u regionu. Važno je da se dogovoreni ciljevi i planovi provode u praksi kako bi se ostvarilo članstvo u EU do 2030. godine.
