Odbijanje finansijske podrške Milorada Dodika i njegovih saradnika stavlja ih u potragu za skrivenim blagom. Proteklog vikenda, članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović i lider SNSD-a i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik posjetili su Mađarsku povodom obilježavanja dana osnivanja države i Svetog Stjepana/Istvána. Također su se sastali s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom, a sastanak je ocijenjen uspješnim i konstruktivnim.
Dodik se pohvalio na društvenim mrežama da Republika Srpska na vrijeme izvršava sve svoje obaveze i da je dobila kreditni rejting B od renomirane svjetske agencije Standard and Poors. Dodik je također izjavio da Mađarska u potpunosti razumije položaj Republike Srpske.
Na sastanku s Orbánom, Dodik i mađarski premijer su se dogovorili da formiraju zajednički savjet za praćenje realizacije projekata i politika, a tim savjetom će rukovoditi premijer Orbán i Dodik. Dodik je najavio da će Mađarska uložiti 18 miliona eura u podršku poljoprivrednicima i da su također planirani projekti u oblasti drvne industrije, energetike, izgradnje puteva i saradnje u pogledu namjenske industrije.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Staša Košarac, također je pohvalio sastanke u Budimpešti, ističući da su ti sastanci dokaz da je Republika Srpska kredibilan partner i da ima prijatelje u regiji, EU i svijetu.
Ipak, postavlja se pitanje kako će Mađarska donijeti odluke o investicijama i sporazumima s Republikom Srpskom bez odobrenja Predsjedništva BiH. Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH, je u svojoj reakciji pozvao vladu Mađarske i premijera Orbana da izvrše ustavom predviđenu proceduru odobravanja sporazuma s Republikom Srpskom, te je naveo da su takve odluke suprotne odredbama Ustava BiH i predstavljaju narušavanje suvereniteta zemlje.
Posjeta Mađarskoj dogodila se nakon što je njemačka Savezna vlada odlučila ne podržati četiri infrastrukturna projekta u RS-u, ukupne vrijednosti od 105 miliona eura. Ovi projekti uključuju rehabilitaciju hidroelektrane Trebinje, faze III i IV, vjetroparka Hrgud i zbrinjavanje otpadnih voda u Gradišci. Odluka Njemačke će vjerovatno usporiti ekonomski razvoj Republike Srpske, što ih dovodi u još veću potrebu za finansijskom podrškom.
Republika Srpska je nedavno prodala trezorske zapise u vrijednosti od 20,7 miliona KM kako bi pokrila dugove. Međutim, ovo zaduženje je veće od planiranog, što pokazuje da RS ima ozbiljne finansijske probleme. Ukupan dug Republike Srpske je 6,3 milijarde maraka i do kraja godine morat će vratiti oko milijardu.
S obzirom na odbijanje podrške od strane Njemačke, Republika Srpska se sada nada da će Mađarska biti spremna pružiti finansijsku pomoć. Međutim, ostaje otvoreno pitanje hoće li Mađarska pristati na takvu saradnju bez odobrenja relevantnih institucija Bosne i Hercegovine.
