Ovakvi valovi s temperaturama koje su negdje dostizale preko 40°C, a u Španiji čak i 60°C, s klimatskim promjenama postaju češći i razorniji.
Naučnici kažu da sada postoji 66% vjerovatnosti da pređemo prag globalnog zagrijavanja od 1,5oC između ovog perioda i 2027. godine. To još ne znači da je svijet prešao famozni prag od 1,5°C postavljen Pariskim sporazumom kako bi se izbjegli najgori efekti klimatskih promjena. Ali to je zabrinjavajući dokaz o stanju klime i alarm za budućnost.
Klima kroz istoriju
Studija objavljena 31. maja 2023. u časopisu Nature procjenjuje kako su ljudi premašili 7 od 8 granica održivosti planete Zemlje. Naučnici smatraju kako čovječanstvo premašuje većinu Zemljinih granica, koje predstavljaju sposobnost naše planete da podrži naše potrebe.
Klima na planeti Zemlji mijenjala se kroz istoriju.
– Klimatske promjene zaista mogu biti izazvane i prirodnim i ljudskim faktorima. Kada govorimo o ovim drugima, danas prije svega mislimo na povećanje koncentracije gasova staklene bašte. Stalni rast ovih gasova nije prirodan proces jer se ne može identifikovati uzrok tog stalnog rasta. Zato nauka objašnjava stalni rast emisijama ovih gasova stvorenih u procesu ljudskih djelatnosti, objasnio je dr. Vladimir Janković, klimatolog i profesor istorije nauke pri Univerzitetu Manchester.
Naučni konsenzus je da je trend globalnog zatopljenja koji se opaža od sredine 20. vijeka izazvan ljudskim faktorom – izazivanjem “efekta staklenika”. Ovo je termin koji opisuje zagrijavanje koje nastaje kada atmosfera zadržava toplinu koja zrači sa Zemlje prema svemiru. Naravno, ovo je jako važan fenomen, jer zapravo omogućava život na Zemlji – bez njega bi Zemlja bila hladna, planeta na kojoj se ne bi mogao javiti živi svijet kakav poznajemo. Ali, ničega previše nije dobro. Određeni gasovi u atmosferi sprečavaju izlazak topline, previše tih gasova, u koje spadaju ugljični dioksid, metan, ali i vodena para utječu na prekomjerno zagrijavanje planete. No, ugljični dioksid je jedan od najvećih pokretača klimatskih promjena.
Postoji mnogo dokaza trenutnih trendova klimatskih promjena. Jezgre leda izvučene s Grenlanda, Antarktika i tropskih planinskih ledenjaka pokazuju da Zemljina klima reaguje na promjene u razinama stakleničkih gasova. Drevni dokazi također se mogu pronaći u godovima drveća, oceanskim sedimentima, koraljnim grebenima i slojevima sedimentnih stijena.
Ovaj paleoklimatski dokaz otkriva da se trenutačno zagrijavanje događa otprilike 10 puta brže od prosječne stope zagrijavanja nakon oporavka od ledenog doba. Ugljični dioksid iz ljudskih aktivnosti povećava se preko 250 puta brže nego onaj nastao iz prirodnih izvora nakon posljednjeg ledenog doba.
U proteklih stotinu godina Zemlja se zagrijala za 1,2°C.
Povećanje temperature atmosfere ima i velikog utjecaja na stvaranje ekstremnih klimatskih događaja – obilnih kiša i uraganskih oluja. Često se pogrešno misli kako su klimatske promjene povezane isključivo sa sušama i njima izazvanim požarima, ali ne – u nekim područjima efekti će biti veće količine padavina.
Povećanje temperature
Povećanje temperature atmosfere nije jedini, ali svakako je efekat o kojem se najviše priča. Postoje i druge posljedice klimatskih promjena: ekstremne suše koje dovode i do šumskih požara, poput onih nedavno u Kanadi koji su donijeli dim u New York, zatim zagrijavanje i zakiseljavanje oceana te porast nivoa mora i oceana, otapanje količine arktičkog leda, češće i razornije oluje. Tu su i društveni efekti – povećan broj “klimatskih izbjeglica”, povećani troškovi obnove pogođenih područja i troškovi prelaska na nove energetske sisteme i njihov razvoj.
– Klimatske promjene već utiču na društvo. One se mogu vidjeti u velikim troškovima izazvanim elementarnim nepogodama. Povećani troškovi i povećana ulaganja u prilagođavanje novim klimatskim režimima će zahtijevati ulaganja i troškove na promjenama infrastruktura. Smanjivanje emisija će zahtijevati prelazak na nove izvore energije. To iziskuje ulaganja. Cijene energije će se mijenjati, vjerovatno naviše. Uticaj klimatskih promjena će biti i neposredan – kroz štete – i društveni – kroz promjene koje će se uvoditi radi ublažavanja budućih rizika, dodao je dr. Vladimir Janković.
Jelena KALINIĆ
