Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH, oglasio se saopćenjem za javnost nakon što je danas ponovo iskoristio bonska ovlaštenja kao reakciju na posljednje napade na ustavnopravni poredak BiH iz Republike Srpske.
On je, između ostalog, podsjetio kako su entiteti obavezni poštovati Ustav Bosne i Hercegovine.
Njegovo saopćenje ovim putem prenosimo u cijelosti:
– Zaključak u vezi sa Zakonom o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji je donijela Narodna skupština Republike Srpske na sjednici održanoj 27. juna 2023. godine, sadrži uputstva koja su očigledno u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
Zaključkom se nalaže Vladi Republike Srpske i obavezuje Narodna skupština Republike Srpske da preduzme konkretne, neustavne radnje. U stavu 2. Narodna skupština Republike Srpske zadužuje Vladu Republike Srpske da podnese Narodnoj skupštini Republike Srpske „Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona RS, kojim će biti propisano posebno krivično djelo za inkriminaciju radnji koje bi mogle biti preduzete protivno odredbama Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.” Stav 3. istog zaključka obavezuje Narodnu skupštinu Republike Srpske da donese potrebne zakone ili druge relevantne zakonske akte koji sadrže mjere i radnje, uključujući mjere za njihovo hitno raspuštanje, da budu protiv institucija i organa vlasti koji „postupaju suprotno odredbama Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH”.
Dozvolite mi da vas podsjetim da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine među najvišim institucijama države Bosne i Hercegovine, uspostavljen Ustavom Bosne i Hercegovine kao samostalni čuvar Ustava, s isključivom nadležnošću odlučivanja u svakom sporu koji prema Ustavu Bosne i Hercegovine nastane između entiteta ili između Bosne i Hercegovine i entiteta ili entiteta, ili između institucija Bosne i Hercegovine.
Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, entiteti i sve njihove jedinice su obavezne da se u potpunosti pridržavaju Ustava Bosne i Hercegovine i zakonodavstva na državnom nivou. Prema članu I/2 Ustava, Bosna i Hercegovina “će biti demokratska država koja će djelovati u skladu sa vladavinom prava”, dok član VI/5 Ustava predviđa da su “odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće, ” i član III.3(b) zahtijeva od entiteta i svih njihovih pododjela da se u potpunosti pridržavaju Ustava Bosne i Hercegovine i odluka njenih institucija.
Uputstva sadržana u dva citirana stava Zaključka, dakle, jasno krše izričite odredbe Ustava Bosne i Hercegovine. Moraju se poštovati jasne obaveze i opredjeljenja koje svi nivoi Republike Srpske imaju prema Ustavu BiH.
Stoga bi svaki pokušaj usvajanja zakona iz Zaključka bio očigledno neustavan i ne može mijenjati obaveze iz Ustava BiH utoliko što zakon Republike Srpske ne može derogirati jasne i nedvosmislene odredbe Ustava Bosne i Hercegovine.
Konačno, primjena bilo kojeg od uputstava sadržanih u dva stava Zaključka mogla bi spadati u okvire krivičnih djela propisanih Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, a donesenih Odlukom Visokog predstavnika od 30. juna 2023. i Krivičnog zakona BiH, rekao je Schmidt.