Ustavni sud Bosne i Hercegovine nije odgovorio na ultimatum koji je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik postavio ovom sudu. Naime, Dodik je tražio da Ustavni sud BiH povuče odluku kojom je izbrisao odredbu u Pravilu o odgađanju sjednice ako joj ne prisustvuju najmanje trojica sudija koje je izabrao Predstavnički dom Parlamenta FBiH i najmanje jedan sudija kojeg je izabrala Narodna skupština Republike Srpske.
Naivna vjerovanja
Stoga je u petak predsjednik NSRS-a Nenad Stevandić sazvao za ponedjeljak sjednicu skupštinskog Kolegija, koji bi trebalo da utvrdi prijedlog dnevnog reda i termin održavanja osme posebne sjednice NSRS-a. Zamjenik šefa Kluba SNSD-a u NSRS-u Srđan Mazalica potvrđuje da bi sjednica trebala biti održana u utorak, 27. juna. Na sjednici bi trebao biti donesen, između ostalog, zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda i pravnoj i sigurnosnoj zaštiti lica protiv kojih bi organi pokrenuli postupak, a to je da je neprovođenje odluka Ustavnog suda krivično djelo.
Ključno je kako će koalicioni partneri razuvjeriti javnost u raskorak između onoga što vidimo i u šta nas pokušavaju uvjeriti, ističe Topić
Komentirajući probleme u funkcioniranju Ustavnog suda BiH i najavu iz RS-a o mogućem bojkotu rada državnih institucija, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH i predsjednik HDZ-a Dragan Čović kaže da je svaka kriza, mala ili velika, problem za ovako ranjive odnose u BiH.
– Teško mi je govoriti o RS-u kad mi u Federaciji nismo bili u stanju imenovati suca za kojeg smo se dogovorili prije četiri mjeseca da ćemo to završiti. To je prava primjedba, zašto ne završimo ono što možemo, a onda ćemo teže stvari, kazao je Čović za Fenu, izrazivši nadu da neće doći do zastoja kakvih je bilo posljednjih desetak godina.
Čović je u petak govorio i o sastanku sa ambasadorima EU i SAD-a Johannom Sattlerom i Michaelom Murphyjem.
– Moramo pokazati da smo mi u Federaciji, gdje nema SNSD-a, u stanju provoditi ono što smo dogovorili i usuglasili s međunarodnom zajednicom, da bismo onda mogli malo intenzivnije pričati o nekom drugom. Federacija mora do kraja profunkcionirati, ovdje u HNK-u također moramo konačno napraviti Vladu, partnerima s kojima smo napravili vlast na nivou BiH i Federacije rekli smo da o tome ima smisla razgovarati možda još nekoliko dana, a poslije ta ograničenja ne trebaju postojati, rekao je Čović.
Politička analitičarka Tanja Topić za Oslobođenje kaže da “ova drama u najavi doista može postati prava drama ukoliko se ne izabere sudija Ustavnog suda prema zahtjevu HDZ-a BiH”.
– Ključno je pitanje upravo kako će se postaviti koalicioni partneri prema najavi iz Republike Srpske da će uputiti prijedlog za zakon o Ustavnom sudu BiH u Parlamentarnu skupštinu. Odjednom smo vidjeli kako se vlasti iz RS-a pozivaju na upozorenja Venecijanske komisije o potrebi usvajanja ovog zakona. Do sada su mišljenja ove komisije poput brojnih drugih institucija uglavnom ignorisana. Ovo pokazuje i dokazuje samo jednu stvar – Milorad Dodik je nastavio staru politiku, prijetnji, ucjena, blokada, dok nas njegovi koalicioni partneri uvjeravaju u suprotno. Definitivno će se drama preliti na sve nivoe osim na entitet RS, u kojem je sve skrojeno i posloženo po mjeri jednog čovjeka, ističe Topić.
Profesor i analitičar Esad Bajtal kaže da se Dodik nije promijenio niti se može promijeniti.
– Kako će se čovjek koji se ne može dogovoriti sa sobom dogovoriti sa drugima? Naivan je svako onaj ko je mislio da se on nešto mijenja ili je naprosto tom izjavom mislio da ga nekako odobrovolji. Ukoliko ova država ikad stane na noge na način kako su to stale normalne demokratske, civilizirano uređene države u kojima vladaju zakoni, njega čeka scena polaganja računa. On u Federaciji ima svoje koalicione partnere, govorim o Čoviću koji vječito radi sve ovo isto kao i on, samo sofisticirano. Očigledno da je u pitanju političko, ljudsko i svako drugo licemjerje, ističe Bajtal.
Zastoj u funkcionisanju vlasti je, prema mišljenju akademika Asima Mujkića, profesora Fakulteta političkih nauka UNSA, izvjestan, što dokazuje da u BiH već duže vrijeme vlada zla volja.
– Apsolutno jedan inadžijski način vođenja politike, koji obesmišljava svaku vrstu politike koja bi bila usmjerena ka općem dobrom, ka konstruktivnom pristupu. Ovdje većina političkih partija svoju glavnu energiju troši na osmišljavanja načina da što efikasnije zaustave bilo kakve, a osobito reformatorske procese koji bi nas doveli makar malo bliže EU. Mi sada imamo gotovo nemoguću većinu koja neće biti u stanju da na komotan način donosi odluke, nego će stalno zavisiti od pojedinaca i njihovih privatnih hirova i udovoljavanja privatnim licima kako bi se bilo kakva odluka donijela, kaže Mujkić.
Akademik Slavo Kukić ističe da je Dodikova strategija korak po korak sada dogurala do najotvorenijeg ataka na ustavni poredak – ultimatumima na Ustavni sud BiH.
Ucjene iz Mostara
– Imam pravo očekivati i od Bruxellesa i Washingtona i od Ureda visokog predstavnika da učine ono na što su se u Daytonu obavezali, a od Ureda visokog predstavnika da iskoristi bonske ovlasti po istom principu po kojem su ih koristili početkom 2000. Ashdown i Petritch. Kad bi se Dodikovi partneri u državnoj vlasti ponašali na isti način i, recimo, hipotetski u ovom momentu raskidali koalicioni potencijal, na taj bi način, bez obzira na to jesu li toga svjesni ili ne, pomagali njemu u jurišu na BiH koji u ovom momentu eskalira. Drugim riječima i HDZ i stranke trojke moraju svoj dio obaveza na državnom nivou izvršavati kao što su izvršavali i dosad, svugdje gdje Dodik otvoreno atakira na državu upozoravati o čemu se radi i sačuvati prisebnost da ne bi uletjeli u igralište na kojem se sam Dodik vrlo dobro snalazi, kaže Kukić.
Ukoliko se dogodi da je izbor sudije iz Federacije u Ustavni sud BiH uslov za izbor Vlade HNK-a, Kukić smatra da to može lančano povući druge stvari.
HDZ pokušava u HNK-u ostvariti premoć dovodeći na klackalicu one s kojima će formirati vlast, a zaboravljaju da je trojka mogla bez njih u Zenici, podsjeća Kukić
– Sasvim je izvjesno da je trojka u ZDK-u imala većinu i bez HDZ-a i da je mogla formirati vlast bez njega, a u izvršnoj vlasti tamo se danas nalaze dva ministra HDZ-a. Hoću reći, ako bi HDZ u HNK-u ucjenjivao zbog neizbora njihovog kandidata u Ustavni sud ili išao s nekom drugom vrstom ucjene, onda mora očekivati da će odgovor dobiti ili u ZDK-u ili u vezi s nečim drugim. I utoliko ne vidim nekakvu poveznicu iako je sasvim izvjesno da HDZ pokušava u HNK-u ostvariti premoć dovodeći na klackalicu one s kojima će formirati vlast i tobože upućujući poruke: Dajte se dogovorite ko je to s kim ćemo formirati vlast, zaključuje Kukić.
