Smjena bivše glavne tužiteljice Tužilaštva Bosne i Hercegovine Gordane Tadić izazvala je mnogo rasprava o korištenju TCMS-a, sistema za automatsko dodjeljivanje predmeta u tužilaštvima. Tada smo mogli čuti da su podobni tužioci najdraži rukovodiocima tužilaštava, da se njima štimaju predmeti i istrage, da su profesionalci zapostavljeni, da ima tužilaca koji za cijelu godinu ne dobiju nijedan predmet, da se predmeti dodjeljuju onima koji imaju animozitet prema određenim osobama iz javnog i političkog života da bi ih progonili…
Borba za kripte
Od smjene tužiteljice Tadić sa čela Tužilaštva prošlo je manje od dvije godine, u međuvremenu je u njenu fotelju sjeo Milanko Kajganić, za kojeg sada novinar Slobodan Vasković tvrdi da radi isto, odnosno da dodjeljuje predmete mimo TCMS-a.
– Nastavljam da lagano razvezujem čvorove i razmičem zavjese sa slučaja Sky aplikacija Radoice Vukovića (op. a. navodno šef grupe koja krijumčari duhan i cigarete), odnosno svega onoga što se u Državnoj graničnoj službi i Tužilaštvu BiH dešavalo i dešava tim povodom. Vukovićeva kripta stigla je u DGS u januaru na zahtjev tadašnje šefice Kontakt-tačke za saradnju sa EUROPOL-om Spomenke Markulj. Ona i njeni saradnici očito su imali namjeru da putem dešifrovane kripte Vukovića saznaju njegove eventualne saradnike u BiH i u institucijama BiH, kao i u entitetskim institucijama, piše Vasković i dodaje da je postupajući tužilac u ovom predmetu Maja Ilić Stupar.
Pravosuđe je očigledno moćan aparat, moćno oružje kada treba da se zastraše neistomišljenici i politički protivnici, kaže Ožegović
– Međutim, nekoliko dana nakon što je kripta stigla u DGS, Vedrana Mijović, tužiteljka Tužilaštva BiH, zatražila je da joj se predaju svi podaci, kao i Sky aplikacija, iako nije ni na koji način bila nadležna za taj predmet, tvrdi Vasković.
Rasplet priče, kako piše Vasković, izgledao je ovako, tužiteljica Maja Ilić Stupar usmeno je naredila da se Mijovićevoj ne predaju podaci iz aplikacije, ali je u sve potom uključen i tužilac Džermin Pašić.
– Pašić prvo odbija da se Mijovićevoj predaju podaci, da bi, nakon nekih pola sata, promijenio svoju odluku, jer se konsultovao sa Kajganićem. Zašto je Kajganić, zajedno sa Pašićem, dozvolio da se postupi nezakonito i da se Mijovićevoj predaju osjetljivi podaci? Ovo pitanje je više nego bitno, jer je Kajganić na ovaj način izbjegao CMS!, ističe Vasković, koji je Uredu disciplinskog tužioca VSTVBiH uputio pritužbu na rad tužiteljice Mijović.
Nije to jedina pritužba. Jedan od optuženih u predmetu Dragan Mektić i drugi Edin Garaplija, kojeg je Sud BiH oslobodio, u martu je podnio disciplinsku prijavu protiv Mijović, kako je naveo, zbog zloupotrebe položaja i kršenja etičkih i profesionalnih kodeksa. A jučer je podnio krivičnu prijavu i protiv više osoba iz pravosuđa, među kojima je i Mijović.
Iz Ureda disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH nismo dobili odgovor da li su reagovali zbog napisanog, tako da to da li Kajganić zaobilazi TCMS, za sada ostaje samo na tvrdnjama novinara Vaskovića.
Za mnoge je sistem za automatsko dodjeljivanje predmeta dobro rješenje kako bi se izbjegle malverzacije, no nosi li on sa sobom i određene manjkavosti s obzirom na to da nisu svi tužioci jednako kvalitetni, pa se može desiti da jako složen predmet završi u rukama tužioca koji mu nije dorastao?!
Sve je bolje od ličnog, rukovodilačkog uticaja na izbor postupajućih tužitelja, makar se radilo i o najsloženijim predmetima, kaže Alić
– Oni nekorištenje TCMS-a pravdaju time da će možda neke teže predmete bolje iznijeti jedan tužilac od drugog, a da se može desiti da TCMS dodijeli predmet nekom ko je manje iskusan. To nije opravdanje, jer ako je neko već tužilac, on mora biti sposoban obavljati svoj posao i raditi sve, pa i teže predmete, rekla je ranije Sanela Gorušanović Butigan, potpredsjednica VSTV-a BiH, pred Privremenom istražnom komisijom Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za utvrđivanje stanja u pravosuđu.
U izvještaju Komisije stoji da sama motivacija tužilaca da brane takav sistem ukazuje da njihovi motivi nisu istinska briga za što bolji rad pravosuđa, već da su oni primarno lične i karijerističke prirode. U tom smislu, potpredsjednica VSTV-a je istakla: “Kada meni dođe na intervju i kaže tužilac sam 10 godina i ja mogu iznijeti tako tešku optužnicu, tako tešku istragu, a neko je došao prije dvije godine i sad će CMS dodijeliti njemu predmet…”.
Treba napomenuti da potpredsjednica VSTV-a BiH ne dijeli mišljenje tih tužilaca, jer smatra da je “CMS najbolji sistem koji je pravosuđe dobilo”.
– Bolje da TCMS bira umjesto bilo koje osobe, po cijenu da predmet radi nestručan tužitelj, jer moramo poći od pretpostavke da su svi jednako kompetentni, makar to ne bili. Dakle, intencija TCMS-a je da se izbjegne uticaj pojedinaca, rukovodilaca na svaku mogućnost ugrožavanja istrage/predmeta. Ako se pri tome rizikuje da predmet dobije manje stručan tužitelj, onda je obaveza VSTV-a da više radi na edukaciji tužitelja ili pak da pooštri proceduru prijema, a u konačnici će svaki tužitelj biti ocijenjen lošom ili dobrom godišnjom ocjenom, rekao je advokat Damir Alić za Oslobođenje.
Zaključuje da je “sve bolje od bilo kakvog ličnog, rukovodilačkog uticaja na izbor postupajućih tužitelja, makar se radilo i o predmetima najsloženijeg oblika organiziranog kriminala i korupcije”.
– Pretpostavka je da su svi tužioci jednako kvalitetni, međutim, ako tužilac dobije predmet koji nije u stanju da riješi, uvijek može uputiti zahtjev za presignaciju, pa će glavni tužilac odlučiti da li će zahtjev uvažiti ili neće. Korištenje TCMS-a je pravilo koje mora da se poštuje, a u slučaju da se jave neke nepredviđene okolnosti, one se mogu prevazići kvalitetnom komunikacijom između zaduženog tužioca i glavnog tužioca, kaže Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH.
Naglašava da se sistem za automatsko dodjeljivanje predmeta mora koristiti, te da se, ukoliko tužioci nisu podjednako kvalitetni, mora raditi na edukaciji i usavršavanju.
– U prvom redu na primanju kvalitetnog kadra. Ne bih ulazio u to da li su tužioci dorasli zadatku ili ne, međutim, ono što je naša glavna zamjerka jeste da se pravosuđe, a pogotovo tužilački dio, koristi selektivno i netransparentno, ali i za zastrašivanje. Pravosuđe je očigledno moćan aparat, moćno oružje kada treba da se zastraše neistomišljenici i politički protivnici, što bi značilo da tužioci jesu dorasli zadatku, ali da znanje koriste na pogrešan način, rekao je Ožegović.
Ko bira igrače?
Arben Murtezić, direktor Centra za edukaciju sudija i tužilaca FBiH, ističe da je CMS važan instrument kontrole rada u pravosuđu.
– Međutim, postoje zamjerke da je kroz dominantnu ulogu ovog alata glavni tužilac doveden u poziciju selektora ili trenera koji je uvijek odgovoran, a ne samo da ne može birati igrače, već ni odlučivati ko će koju utakmicu igrati ili koju ulogu u kojoj akciji imati. Dalje, postavlja se pitanje povjerenja prema najodgovornijim licima kada tako važnu ulogu povjeravate kompjuterskom programu. S druge strane, znamo čemu vodi moć koja nije ograničena pravilima, makar se radilo i o najboljim rukovodiocima, rekao je Murtezić.
No, ne treba zaboraviti da se Sky aplikacija raspakuje u saradnji sa FBI-jem i EUROPOL-om, te da međunarodni partneri insistiraju na tome da predmete zadužuju oni čija se imena u kriptama ne spominju i koji neće iz istraga izbacivati političke funkcionere ili kriminalce. A takve je teže naći.