Bosna i Hercegovina je sama po sebi izazov, konstatirao je Nermin Nikšić, premijer Vlade Federacije BiH, gostujući na uvodnoj sesiji Reviconovog 22. međunarodnog simpozija Challenge Neum 2023. I naglasio: kako god, najveći izazov i za entitetske i za državnu vlast naše zemlje jeste ispunjenje uvjeta na putu ka Evropskoj uniji.
Manji doprinosi
Nikšić je istakao različita gledanja na budući posao euroatlantskih integracija – dok iz Republike Srpske smatraju da se treba paralelno posvetiti svim prioritetima (14) iz dokumenta Evropske komisije, Federacija zagovara da se fokusiramo na tri ključna zakona, onaj o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, izmjeni Zakona o javnim nabavkama i Zakonu o sukobu interesa. Tim prije što su u razgovorima s međunarodnim predstavnicima naše vlasti dobile uvjerenja da je to dobar put koji bi mogao već u septembru nagovijestiti vrijeme za otvaranje pregovora sa EU.
Ne trebaju nam investitori koji traže jeftinu radnu snagu, jer je mi više nemamo, kaže Nikšić i ističe da je 500.000 ljudi napustilo BiH u zadnjih 8 godina
– Mi smo 2014. godine usvojili federalni zakon o suzbijanju korupcije, ali su posebni odjeli kao i čitav zakon ostali mrtvo slovo na papiru, kazao je premijer, ne krijući zabrinutost zbog procjene ekonomskog rasta za ovu godinu od jedva dva posto. “Budžeti jesu popunjeni, najviše zahvaljujući inflaciji, ali privreda pada.”
– Stvari su prilično alarmantne i Vlada će se posvetiti fiskalnim zakonima, oni su nam prioritet, dakle, smanjenje doprinosa, izmjene zakona o porezu na dohodak, minimalna plaća i sve ono što će privrednicima pomoći u stvaranju boljeg poslovnog ambijenta, ali i bolji standard radnicima, kazao je federalni premijer, koji zakone očekuje s početkom naredne godine.
Na sutrašnjoj, zajedničkoj sjednici entitetskih vlada, najavio je posvećenost putnoj infrastrukturi, kako započetoj izgradnji cesta tako i elektrifikaciji dijela željeznica.
Goran Miraščić, desna ruka svih vlada, kako ga je najavio direktor Revicona Marin Ivanišević, govorio je o energetskoj tranziciji, ali i podsjetio da je privreda u BiH najviše rasla zahvaljujući domaćim investicijama. Na uvodnoj sesiji, koju je moderirao Milan Dmitrović učestvovali su još Dragan Mikerević, nekadašnji predsjedatelj Vijeća ministara BiH danas predsjednik UO Saveza računovođa RS-a, koji ne krije pesimizam kada je članstvo zemlje u EU u pitanju, te dr. Nikolina Markota Vukić, sveučilišna profesorica iz Zagreba i članica evropske komisije posvećene održivosti. “Cilj je mobilizirati privatni kapital”, istakla je dr. Markota Vukić, naglašavajući da sredstava nedostaje i da će svaki euro i(li) dolar biti analizirani jer moraju ozeleniti svoje portfelje.
Nagrade mladima
Neumski 22. simpozij otvorio je njegov predsjednik, nekadašnji makedonski predsjednik i premijer Branko Crvenkovski, koji je – govoreći o pristupanju zemalja Zapadnog Balkana EU – postavio i pitanje: šta ako nije do nas?
– Ovakva kakva je danas, EU je dovoljno neefikasna. Sjetimo se nejedinstva na početku korone ili kako im je teško izgraditi jedinstven stav kada je u pitanju rat u Ukrajini ili sankcije prema Rusiji. Francuski predsjednik Macron ponavlja prvo reforma pa proširenje, nude nam utješnu nagradu, a EU ustvari ne zna šta će sama sa sobom a kamoli šta će sa Zapadnim Balkanom. Ja želim otvoriti pitanje – šta ćemo mi? Imamo li strategije, znanja i volje da provodimo reforme ne zato što ih Bruxelles traži već zbog naših građana? Zar nama Bruxelles treba reći da svi trebaju biti jednaki pred zakonom i da je korupcija zlo EU, pitao je Crvenkovski.
Reviconov simpozij traje do petka, a Ivanišević je na samom početku proglasio rezultate Reviconovog angažmana na podršci mladim kolegama i unapređenju profesije: najbolji diplomski rad je Amine Šabotić, doktorski Amre Alagić, a najbolja fotografija Sabine Saletović.
