Na posljednje aktivnosti policije i pravosuđa, reagovao je čak i resu-l-ulema Islamske zajednice, Husein efendija Kavazović. Izrazio je sumnju u moguću političku pozadinu procesa, upitavši “jesu li samo Bošnjaci kriminalci ili se drugima gleda kroz prste”, piše N1.
Posljednje istraživanje Transparency Internationala, za proteklu 2022. godinu zaista ukazuje na činjenice da je izrazito mali broj optužnica za korupciju podignut u nekoliko kantona, mahom u Hercegovini, jednako kao i u Republici Srpskoj. Pravosuđe se ni prošle godine nije “proslavilo” u borbi s visokom korupcijom. Optužnice u ovim predmetima su na nivou “statističke greške”.
Nijedna optužnica za visoku korupciju nije potvrđena tokom cijele prošle godine, nigdje u Bosni i Hercegovini. No za pojedina tužilaštva korupcije nije bilo ni u nižim strukturama. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu podignuto je za cijelu godinu 12 optužnica, a potvrđeno samo sedam.
Tužilaštvo Livanjskog kantona podiglo je četiri optužnice, od čega su tri potvrđene. Zapadnohercegovački kanton ušao je u obračun s korupcijom kroz samo jednu optužnicu.
“Od 2005. kada je Dragan Čović izašao iz zatvora on je ovladao pravosuđem, tako da mi u zadnjih 15, 20 godina apsolutno se ne radi ništa po tom pitanju. Spomenuo bih tu prvenstveno glavnog tužitelja Zdenka Kovača koji je sasvim slučajno radio dva predmeta, jedan je privatizacija ERONET-a, koja je znate sami kako završila protiv Dragana Čovića. A druga je četiri feninga kupovina zemljišta, u oba slučaja Zdenko Kovač nije ništa napravio”, kaže Mario Ćosić, novinar portala Fokus.ba.
Podaci su porazni za Srednjobosanski kanton, ali i Bosansko-podrinjski u kojem nema niti jedne koruptivne optužnice. Sve su ovo podaci iscrpne analize Transparency Internationala. Korupcija u državi cvjeta, ali sudeći prema broju optužnica ne u svim njenim dijelovima.
“Što se tiče Hercegovine, samo ću reći da je posljednja zatvorska kazna za korupciju u HNK koji je jako veliki kanton, jako značajan, značajan broj i javnih preduzeća i privrednih aktivnosti, tendera, veliki broj prijava podnošen posljednjih godina, međutim koliko smo vidjeli kroz statistiku zadnja zatvorska kazna izrečena je 2019”, ističe Srđan Traljić iz Transparency Internationala BiH.
Visoka korupcija ne postoji ni u Republici Srpskoj, bar ako je suditi prema statističkim podacima. Prema podacima Transparency Internationala u cijelom entitetu Republika Srpska podignuta je 31 optižnica, i samo jedna optužnica za visoku korupciju, no ni ta jedna nije potvrđena.
“U Republici Srpskoj još uvijek niko nije procesuiran ko je na bilo koji način povezan s političkim strukturama. Često su se podnosile krivične prijave policijske ili su se procesuirali neki zvaničnici iz opozicionih redova, tamo gdje su načelnici, pa su ti načelnici poslije toga mijenjali stranke”, dodaje Traljić.
Je li onda na sceni i u dijelovima Federacije, posebno Kantonu Sarajevo, nakon hapšenja Ibrahima Hadžibajrića, Senaida Memića, Abdulaha Skake te presude bivšem premijeru Fadilu Novaliću, o političkom obračunu? Novinari BIRN-a, ne dovode u vezu hapšenja s promjenom vlasti, jer krivična prijava protiv Memića podnesena je prije čak osam godina.
“Mi smo istraživali izgradnju Malak Regency, objavili istraživanje da je dozvola koju je dala Opština kojom je upravljao Memić, dozvola mimo regulacionog plana, mimo naredbi Ministarstva za prostorno uređenje, da se izgradi hotel od devet spratova umjesto pet. Mi smo čak imali jednu odluku Tužilaštva, o nesprovođenju istrage zato što je postupajuća tužiteljica u tom predmetu rekla da ona ne može da nađe benefit finanijski i bilo koji od toga da se izgradi devet spratova, umjesto pet”, kaže Denis Džidić, novinar BIRN-a.
Činjenica jeste da kada je riječ o broju podignutih optužnica, bar u prošloj godini, Unsko-sanski i Kanton Sarajevo, prednjače. No, do sada je statistika pokazivala da se u visoko koruptivnoj zemlji borba protiv korupcije svodila na ukradenih “pet litara benzina”.
