Ribe imaju nos, ali na njega ne dišu
Svima je poznata činjenica da je sav život došao iz vode pa ćemo krenuti od samog početka. Ko je ikada vidio ribu uživo, bez problema će potvrditi kako riba ima nos, ali manje poznata činjenica je da riba na taj nos ne diše, već joj služi isključivo za prepoznavanje mirisa. Sisari su, s druge strane evolucijom iz mora razvili kompleksniji nosni sistem i nos je, povezujući se sa grlom i plućima, postao i disajni kanal.
Nos je grijalica
Prvi humanoidni nos, na svojim velikim glavama nosili su Neandertalci i taj nos je, baš kao i glava, bio izuzetno velik. Vrijeme u kojem su neandertalci živjeli bilo neprijateljsko i ovi praljudi su se morali oslanjati na sva čula, uključujući i šesto, kako bi preživjeli. Veličina nosa nije dodavala nikakvu dodatnu vrijednost na broj i jačinu osjeta mirisa. Ovi nosevi bili su toliko veliki zato da bi se neandertalsko tijelo lakše zagrijalo u tim hladnim i nemilosrdnim uslovima. Naime, vazduh u ono vrijeme zamrznute Evrope, udahnut kroz nos vrlo bi brzo mijenjao temperaturu i ulazio u pluća pri sasvim ugodnim stepenima. Iako je od neandertalaca prošlo gotovo 41.000 godina i naš je nos drastično manji, on još uvijek ima tu funkciju – grijanja tijela.
Bi li ruža jednako mirisala da se drugačije zove?
Ljudi, posebno uporedno sa životinjama imaju izuzetno ograničeno čulo mirisa. U brojkama, pasji je nos otprilike 10.000 puta osjetljiviji od našeg, no to ne znači da je naše čulo za baciti. Nove studije ukazuju na to da pojedinac može razlikovati preko trillion različitih mirisa. Impresivna brojka zar ne? Osim što možemo razlikovati miris baš svakog cvijeta koji postoji, sposobni smo, na primjer, nanjušiti hormonalne promjene. Takve odlike, ponovo, rezultat su iskonske potrebe za preživljavanjem. Na primjer, žena koja prolazi kroz svoj menstrualni ciklus, mijenja miris svog tijela kroz svaku fazu ciklusa. Iako aktivno ne možemo definisati o kojem se mirisu radi, naše ponašanje vrlo je često aktivirano tim mirisima. Plodni dani ciklusa tako će, bez nekog posebnog razloga, učiniti ženu privlačnijom muškarcima, nego što će ta ista žena biti privlačna u periodu menstruacije. Dakle, vrlo će često nos prevladati vid ili sluh i lijepa i uhu ugodna žena će privući daleko više pažnje kada je njeno jajašce s
premno za oplodnju. I sve to jer smo doslovno nanjušili priliku za reprodukciju.
Par nepar disanje
Još je zanimljivije da se ciklus disanja mijenja, ne naizmjenično po udahu, već kroz prosječno 4 sata. To znači da zapravo 4 sata dišete kroz jednu, a zatim kroz drugu nosnicu. Ovakvo disanje postižemo erektivnim tkivom unutar našeg nosa. Kad erektivno tkivo natekne u jednoj nosnici ono blokira disanje, dok se u drugoj sužava i omogućuje disanje. Takvo disanje ima i značajan efekt na naš mozak i tijelo. Istraživanja potvrđuju da dok dišete lijevom nosnicom smanjuje se razina glukoze u krvi, desna hemisfera mozga je daleko aktivnija, koristite manje kisika; dok je kod disanja desnom upravo suprotno. Iako je ovakvodisanje posve prirodan proces na koji svjesno ne utičemo, tvrdnju možete provjeriti kućnim pokusom: Legnete li na svoj desni bok, nakon 12-15 minuta erektilno tkivo u vašoj desnoj nosnici počeće oticati i omogućiti lijevoj nosnici otvaranje i disaćete samo na lijevu nosnicu. Prebacite li se na lijevu stranu, lijeva nosnica će se zatvoriti, a desna otvoriti.
Divno osjetilo mirisa
Osjetilo mirisa, nepravedno zanemarivano ispred svih ostalih osjetila, izuzetno je važno sredstvo koje osigurava egzistenciju. Iz svega navedenog, nije loše spomenuti kako je higijena i zdravlje nosa bitna stavka kvalitetnog života; zato vodite računa o svom nosu. Sigurni smo da ćete nakon ovih činjenica, sljedeći put kad se pogledate u ogledalo, gledati svoj nos pod sasvim drugim svjetlom i s puno više poštovanja.
