Uzdržana investiciona aktivnost i pad prometa karakterišu tržište kapitala u Federaciji BiH već duži period. Sarajevska berza nam otkriva činjenicu da li naše tržište kapitala realizuje jednu od svojih temeljnih funkcija, a to je biti alternativnim izvorom kapitala u odnosu na bankarski sektor.
Hronična nelikvidnost
Prometi su oslabili, broj transakcija je sveden na minimum, cijene dionica su također u padu, slaba je berzanska aktivnost, likvidnost tržišta je veoma loša, teško je prodati čak i kvalitetnije dionice, tražnja je slaba, a često je uopšte i nema, pa promet nekim danima iznosi i nula KM.
Nakon oduzimanja dozvole AW Broker, ABDS i Naprijed su prešli u VGT Broker, koji za njihove potrebe obavlja transakcije
Neizvjesnost i strah su se povećali, inostranih investitora nema, povukli su se, lokalni investitori ne pokazuju spremnost da troše svoje rezerve na način da ulažu u dionice, jer ne znaju šta nosi budućnost. Ukratko je to stanje trenutnog tržišta kapitala u FBiH – stanje duboke krize.
Kriterij procjene stanja na tržištu kapitala vidljiv je i kroz ostvareni promet vrijednosnim papirima.
Na prvom od grafikona je vidljiv značajan pad prometa vrijednosnih papira na Sarajevskoj berzi od 2016. godine do danas, te nam on istovremeno otkriva bolnu činjenicu potpune nelikvidnosti domaćeg tržišta kapitala.
Naravno, ovakav drastičan pad prometa uočljiv je i ako se posmatra kroz ukupan broj obavljenih transakcija na godišnjem nivou. Kako je 2016. na Sarajevskoj berzi ukupno napravljeno 6.847 transakcija dionicama, a u 2022. godini broj obavljenih transakcija iznosio je 3.524, to je pad od 51,46 posto. Za pretpostaviti je da je ovoliki pad došao zbog hronične nelikvidnosti tržišta.
Analitički je vrlo zanimljivo, pa čak i poučno uporediti podatke o padu broja emitenata kojima se trgovalo na Sarajevskoj berzi. Iz drugog grafikona je vidljiv drastičan pad emitenata kojima se trgovalo na godišnjoj osnovi na Sarajevskoj berzi.
Taj pad procentualno gledajući iznosi čak 57,95 posto za navedeni period.
Broj novouvrštenih dionica na Sarajevskoj berzi u posljednje tri godine iznosi nula. To nam govori koliko društava stvarno prepoznaje berzu kao mjesto na kojem vrijedi participirati. Dioničko društvo najrazvijeniji je oblik privrednog poduhvata i može se reći da je to krajnji cilj mnogih privrednika.
Na temelju uporedbe podataka sa Registra vrijednosnih papira i Sarajevske berze dolazimo do spoznaje da je 2022. godine na tržištu kapitala bilo prisutno samo 27,41 posto od ukupno registrovanih emitenata u RVP-u (142 od 518).
Također, prema podacima iz Registra vrijednosnih papira, dosad je brisano 313 društava iz različitih razloga (likvidacija, pripajanja, podjela, promjene oblika društva i slično).
Brokerske kuće su važan dio finansijske industrije, s obzirom na to da su one spona između kupaca i prodavaca na tržištu kapitala. Pad prometa vrijednosnim papirima je direktan rizik brokerskog poslovnog modela, a što za posljedicu može imati i zatvaranje brokerskih kuća.
Na posljednjem grafikonu vidljivo je da se broj brokerskih kuća prepolovio od 2016. do danas. Prema našim saznanjima, brokerska kuća SEE Investment Solution d. o. o. Sarajevo je podnijela zahtjev za ukidanje brokerske dozvole, dok je brokerskoj kući AW Broker d. o. o. oduzeta dozvola. Trenutno na tržištu egzistiraju četiri brokerske kuće, što je jasan pokazatelj da pad prometa vrijednosnim papirima značajno i negativno utiče na poslovanje brokerskih kuća, koje su prisiljene da obustave svoj rad.
Kad smo već kod AW Broker, na oduzimanje dozvole veliki uticaj imali su Adnan Zukić i Romeo Zelenika, predsjednik i član Komisije za vrijednosne papire FBiH, te sekretar KVP-a Dejan Davidović.
U predmetu AW Broker Zelenika i Davidović su vršili pritisak na uposlenika KVP-a Samira Vranu, koji je zbog toga otvorio bolovanje
– AW Broker je, umjesto upozorenja zbog neuplate naknade, za šta je bilo pripremljeno rješenje, na zahtjev Komisije dobio obustavu dozvole. Pregledani su svi mobiteli sa radno-konsultativnog sastanka u KVP-u i sačinjen je zapisnik, a sve po nalogu Romea Zelenike, s obzirom na to da su u Komisiji čuli da su neke informacije procurile prema AW Broker. Oduzimanje dozvole AW Broker za cilj je imalo da ne može raditi s fondovima ABDS i Naprijed, koji su transakcije obavljali preko ove brokerske kuće, pojasnio nam je jedan dioničar.
Kako dalje?
Svakako da ovakvoj situaciji na Sarajevskoj berzi uzroke možemo tražiti i u broju emitenata kojima se trguje, opštoj likvidnosti tržišta, fiskalnom tretmanu kapitalne dobiti, pravnoj sigurnosti, stopi inflacije i drugo.
Shodno navedenom, postavlja se pitanje: Gdje smo bili i šta smo radili posljednjih sedam godina? U pitanju je enormni gubitak vremena i resursa koji, nažalost, ništa ne može vratiti.
Sve navedeno nam prikazuje urušavanje bh. ekonomije, a Sarajevska berza samo zorno ocrtava trenutnu situaciju i šalje jasnu i nedvosmislenu poruku. Da li ćemo “ubiti” glasnika ili ćemo se pokrenuti kako bismo krenuli u svjetliju budućnost?
– Mogući izvori budućeg rasta Sarajevske berze i pozitivnog uticaja na nju su sljedeći: rast BDP-a, eventualni novi EPO većih kompanija, pokretanje trgovačke platforme za start upove, listiranje novih i ozbiljnih finansijskih instrumenata, porezne olakšice i moguće preuzimanje Sarajevske berze.
Za očekivati je da će se tržište kapitala oporaviti onda kada samo stvori preduslove da bi uopšte privuklo nove kompanije. A za to je neophodno ponuditi viši nivo investicijske i pravne sigurnosti, jasnih, nedvosmislenih i funkcionalnih procedura zaštite prava svih sudionika na tržištu kapitala. To se prije svih odnosi na Komisiju za vrijednosne papire FBiH, kao regulatora ovog tržišta. U suprotnom, berza će doživjeti totalni kolaps i ostaćemo bez finansijskog tržišta kapitala.