Bosna i Hercegovina obilježava 31. godišnjicu referenduma o nezavisnosti održanog 29. februara i 1. marta 1992. godine. Referendumsko pitanje glasilo je: “Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?”. Od 64 posto građana koji su se odazvali glasanju, njih 99,44 posto glasalo je za nezavisnost. Referendum o nezavisnosti značio je potvrdu opredjeljenja većine građana o budućnosti BiH, ali su već prvih dana bh. nezavisnosti počeli napadi na Sarajevo i državu.
Dio modernog svijeta
– Ovo pitanje je ustvari sukus, sinteza principa Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a iz 1943. godine, kada je i obnovljena i za novi vijek, novo doba, uspostavljena državnost Bosne i Hercegovine. A to je da je ona federalna državna jedinica ravnopravna drugim federalnim državnim jedinicama, naročito Srbiji i Hrvatskoj, i da se u njoj ostvaruju sloboda, ravnopravnost građana, ali istovremeno i sloboda i ravnopravnost naroda koji žive u Bosni i Hercegovini, kaže akademik Mirko Pejanović.
Ova Bosna i Hercegovina je nešto za što niko ‘92. nije glasao, za što niko nije branio slobodu od ‘92. do ‘95, ističe Sead Đulić
Akademik Pejanović ističe da je ovim činom BiH postigla nešto što se smatra istorijskim korakom u razvoju svake države u svijetu, a to je da država ima suverenitet, nezavisnost, međunarodno priznanje i međunarodne granice.
– Na temelju rezultata referenduma građana koji su izašli, a referendum je izveden pod međunarodnom kontrolom, BiH je dobila tokom 1992. godine podršku za međunarodno priznanje ili iskaz o međunarodnom priznanju 76 zemalja svijeta sa svih kontinenata. Primljena je u članstvo Ujedinjenih naroda 22. maja 1992. Ono što je za svaku državu i za njene građane, pa time i za građane BiH najveće, a veže se za Dan nezavisnosti, jeste da građani BiH žive u miru, slobodi u svojoj suverenoj, nezavisnoj državi i dio su modernog svijeta, zajednice država Evrope i svijeta.
Podsjeća da BiH nije imala istorijske sreće da rezultate referenduma implementira u miru, da provodi reforme za integracije u EU.
– Nije imala sreće, uslijedio je rat, rat koji je nametnut vojnom agresijom od tadašnjeg Miloševićevog režima. BiH, njeni građani i njeno ratno Predsjedništvo su organizovali otpor i odbranu, formirali oružanu silu Armiju RBiH i na neki način su taj otpor, to jedinstvo u Predsjedništvu, uz međunarodnu zajednicu i oružani otpor, doveli do Dejtonskog mirovnog sporazuma. Nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma BiH je dobila geopolitički okvir za izgradnju mira, za demokratsku i ekonomsku tranziciju i u tom procesu je BiH unutar geopolitičkog dejtonskog okvira dobila pretpostavke da započne proces integracija u EU, govori prof. dr. Pejanović.
Podvlači da je prošle godine BiH dobila status kandidata, ali ne po osnovu reformi koje provodi domaća, lokalna, demokratska politička struktura, nego po osnovu promjene geopolitičkih kretanja i prilika u Evropi nakon invazije Ruske Federacije na nezavisnu suverenu državu Ukrajinu.
– Moguće je predlagati da se nastavi ubrzani proces integracije BiH u EU, ali ne samo u EU nego i u NATO, i u tom kontekstu vrlo je važno prevenirati moguće proširenje uticaja Ruske Federacije i pogoršanje stanja u BiH tako što bi se uspostavila jedinstvena reformska agenda od specijalnog predstavnika EU i našeg parlamenta. Osmislili bi se novi koraci za prijem u članstvo NATO-a, tako što bi se otvorili pregovori o poglavljima za članstvo. Vrlo je opasno da nakon dobijanja statusa kandidata prođu godine i godine a da nema otvorenih poglavlja i da nema pregovora, upozorava akademik Pejanović.
Sead Đulić, predsjednik SABNOR-a BiH, ističe da ova Bosna i Hercegovina nije ona za koju su ljudi 29. februara i 1. marta rekli da hoće da bude samostalna.
– Kada bi sad bilo, upitno je da li bi mnogi od onih koji su onda rekli da onako jednodušno, to ponovili. Kad ovo govorim, zapravo svjedočimo danas da je jako puno priča, čak među ljudima koji ne pamte Jugoslaviju, o Jugoslaviji. I onih koji su ‘92. rekli idemo u samostalnost, jer su društvene okolnosti bile takve. Zašto je to tako? Zato što smo prevareni, što i danas imamo na vlasti politike koje su bile kreatori rata, kreatori zla. Na kraju krajeva, na određeni način i kreatori rušenja one zajedničke države, a kreator rata ne može biti kreator mira. Oni ne znaju ništa. Uzmite pojedinačno šta je bilo ko od njih u profesionalnoj karijeri napravio, izuzev kad je ušao u politiku. A i ovdje nisu ništa napravili. Obilježja su im kriminal, korupcija, lopovluk i proizvodnja straha, jer na proizvodnji straha oni opstaju. Ovo je velika prevara i konačno je vrijeme da se osvijestimo i vratimo jedinim istinskim principima na kojima Bosna i Hercegovina može da opstane, a to su principi ZAVNOBiH-a.
Asocijacija Mostovi prijateljstva BiH organizovala je posjetu općini Teslić, gdje su zajedno sa domaćinima BZK Preporod Teslić i Merhamet Teslić priredili kulturno-umjetnički program povodom Dana nezavisnosti BiH i 120 godina od osnivanja BZK-a Preporod BiH za povratnike.
– Program je održan u Domu kulture u Tesliću. KUD Mošćanica predstavio se folklornim igrama iz Sandžaka i muslimanskim igrama iz BiH. Hor Mostova prijateljstva koji predvodi Muhamed Pašalić je izveo nekoliko ilahija. Dino Brljevac je realizovao dječiji program. Pjevač Omer Kadrić uz pratnju Svemira Palića na harmonici je izveo nekoliko sevdalinki. Nastupili su još GUD Filigran Zenica, Hanah Žerić, Mirnes Ormanović i Samed Pašalić, kazao je Jasmin Imamović iz Asocijacije Mostovi prijateljstva BiH, te zahvalio Ministarstvu za izbjeglice i raseljena lica Federacije BiH koje je bilo pokrovitelj druženja u Tesliću, u sklopu projekta posjete povratničkim naseljima u BiH.
Svaki praznik vezan za domovinu Bosnu i Hercegovinu na specifičan način proslavljaju članovi Eko-etno udruženja Kula – Gorica iz Zenice. Tako će biti i ovog 1. marta.
Bosne će biti
Planirano je da grupa atletičara istrči, a biciklisti odvezu dionicu od sedam kilometara do Eko-etno arheološkog kompleksa Kula – Gorica, koji se nalazi na južnom prilazu Zenici.
– Okupićemo se i ovog 1. marta na prevoju iznad sela Putovići i Gorica, mjestu na kojem udruženje planira sagraditi spomen-obilježje Danu nezavisnosti i spomen-obilježje braniocima BiH 1992-1995, da podignemo svečano zastavu naše domovine na jarbol uz intoniranje himne. Ljubav prema domovini pokazujemo svaki put. Ljudi su prolazni, Bosna nije. Bosne će uvijek biti, kaže Mirsad Beganović, predsjednik ovog udruženja.
