Ideja vlasti u FBiH je da poslodavci, odnosno poreski obveznici nemaju troškova nabavke novih fiskalnih sistema te da to finansiraju dva telekom operatera i to BH Telekom i Eronet. Prema posljednjim podacima Poreske uprave FBiH u ovom entitetu ima skoro 104.000 fiskalnih uređaja.
Šta je online fiskalizacija?
U praksi to znači da kada neko izda fiskalni račun, taj račun u realnom vremenu bude evidentiran u Poreskoj upravi. Trenutna situacija je da se fiskalni računi prijavljuju i evidentiraju na kraju radnog vremena, što otvara prostor za raznu vrstu sumnji i eventualnih manipulacija. Online fiskalizacija znači i uvođenje fiskalne discipline, a što će se pozitivno odraziti i na samu statistiku jer će se u realnom vremenu moći izvući podaci o tome koliko je neki grad, općina ili privredni subjekt uplatio poreza.
U samom nacrtu zakona Vlada FBiH je definisala detaljno ko može biti proizvođač ili zastupnik fiskalnih uređaja.
“Proizvođačem, u smislu stava (1) ovog člana, smatra se privredno društvo koje je proizvođač kase ili štampača ili ESET-a.
Zastupnikom, u smislu stava (1) ovog člana, smatra se privredno društvo koje eksluzivno zastupa u prodaji kase ili štampača ili ESET-a trećeg lica.
Ministar će podzakonskim akom detaljnije urediti proceduru i način dodjeljivanja i oduzimanja statusa RPZ“, navedenoje u članu 31. nacrta zakona.
Status Registrovanog proizvođača ili zastupnik (RPZ) mogu steći privredna društva koja imaju registrovano sjedište na području Federacije, registrovanu pretežnu djelatnost: Kompjutersko programiranje, savjetovanje i djelatnosti u vezi s njima (Oblast 62. KD 2010), ili Proizvodnja računara te elektronskih i optičkih proizvoda (Oblast 26 KD 2010) ili Izdavanje ostalog softvera (Razred 58.29 KD 2010), te ispunjavaju propisane tehničke, kadrovske i ostale uslove.
Također je precizirano da proizvođač ili zastupnik fiskalnih kasa mora imati minimalno dva zaposlenika sa visokom stručnom spremom iz oblasti elektrotehnike ili mašinstva.
Odobreni fiskalni sistem može servisirati samo privredno društvo koje dobije status ovlaštenog servisa od strane Poreske uprave, za što su propisani detaljni uslovi u članu 36.
Dakle, proces nabavke novih fiskalnih sistema, a plan je da to finansiraju telekom operateri te njihovo održavanje je posao koji je također težak desetine miliona KM.
U konačnici, prije uvođenja novog sistema fiskalizacije potrebno je prvo usvojiti nacrt pa onda i prijedlog zakona kroz oba doma, uključujući u međuvremenu i javnu raspravu.
Potom je potrebno pokrenuti proceduru nabavke softverskih rješenja kroz javne nabavke, što je proces za koji se mora očekivati da će trajati. Također, treba uzeti u obzir i proceduru uvezivanja cijelog sistema s Poreskom upravom pa ostaje da se vidi koliko će cijeli proces trajati i da li će uopšte biti izvodivo sve implementirati u 2025. godini.
