Posjeta šefice slovenske diplomatije prva je posjeta zvaničnika EU Sarajevu otkako je Bosni i Hercegovini dodijeljen status kandidata. Slovenija nudi stručnjake domaćim vlastima kako bi što prije provele reforme koje zahtijeva EU. No, šta je sa domaćim stručnjacima i novom državnom većinom? Imaju li kapacitete, prije svega, volju da rade na reformama? Poznavaoci boljih prilika ne kriju nadu, ali ni pesimizam.
Naš dug
Od, kako su ga tada mnogi nazvali, historijskog dana, prošao je gotovo mjesec. No, vijest iz Bruxellesa i zahtjevi Evropske unije brzo su pali u drugi plan. Da smo zemlja kandidat, postalo je manje važno u odnosu na traženje dovoljno ruku za sigurnu vlast na državnom nivou.
– Kandidatski status predstavlja jasan put ka EU za BiH i za njene građane i ostaje da mi uradimo šta je do nas – ubrzanje ispunjenja prioriteta koji su postavljeni. To je naš dug, reći će Bisera Turković, ministrica vanjskih poslova BiH na odlasku.
Da će nova vlast učiniti više, struka ne daje mnogo šansi, posebno ako se uzmu u obzir biografije bogate istragama, optužnicama, pa i presudama.
Donesen je zakon u interesu političara, a ne da se zaštiti sukob interesa. I vi danas ne možete ni biti u sukobu interesa, ističe Šehić
– Mislim da, bez obzira na svu priču o tome, nikome od članova koalicije apsolutno nije bitno niti je u interesu da BiH provodi neke od ključnih reformi. Tu, prije svega, mislim na vladavinu prava, borbu protiv korupcije, govori Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala BiH.
Dodaje da, bez obzira na to što se dogovor o vlasti na državnom nivou predstavljao kao neka vrsta programske koalicije, taj program se vidi jedino ako se ubraja koja stranka će dobiti koju poziciju i ne samo u Vijeću ministara već i u drugim institucijama.
– Vidite po tome da su oni koji su se pozivali na reforme, na potrebu njihovog provođenja, postavljene principe sada već i pogazili a da nije zvanično ni formirano Vijeće ministara. To zapravo ne uliva nikakvu nadu da ćemo imati bilo kakav zaokret i pomak u provođenju reformi. Kao i svih ovih godina, i sada ćemo gledati kako lični, partijski ili finansijski interesi u suštini uvijek imaju prednost u odnosu na bilo kakav javni interes, ističe Korajlić.
Državi treba novi zakon o javnim nabavkama s fokusom na jačanje nadzora, da bi se uopšte omogućile pravovremena kontrola i reakcija
Osim reforme pravosuđa, prioriteti su i pitanje sukoba interesa te javne nabavke, gdje se pokazalo da se problemi javljaju u svim fazama, od pripreme postupka, ocjenjivanja ponude do realizacije ugovora.
– Nažalost, mi sada imamo ogromnu pravnu prazninu u nedostatku federalnog zakona. Imamo i nove zakone na kantonalnom nivou, počeo je KS, a najavili su ih i ostali. Dobit ćemo dodatne konfuzije ko je zaista nadležan, ko može za koje nivoe vlasti i da li se može prema hijerarhiji utvrđivati nespojivost. Sve je to smišljeno i upropašteno, napravljeno takvim kakvim jeste, da bi se moglo nesmetano biti u situaciji sukoba interesa i obavljati višestruke funkcije, dodaje Korajlić.
Osim isticanja zastave EU, vlasti su malo šta dosad uradile
I pitanje javnih nabavki je prioritet. Prošle godine su konačno usvojene izmjene Zakona o javnim nabavkama koje su djelimične i površne.
– Ono što je ključno, a što je najavljeno da ćemo imati kroz novi zakon, jeste poseban fokus na jačanje nadzora, da bi se uopšte omogućile pravovremena kontrola i reakcija, navodi Korajlić.
Da nova vlast krene sa radom, očekuje i predsjednik Foruma građana Tuzla.
– Jer građanima trebaju evropski standardi, koji podrazumijevaju vladavinu prava, profesionalne i efikasne državne institucije i tu u prvom redu mislim na reformu pravosuđa. I u 14 ranijih prioriteta, pa i u posljednjih osam i dalje su prioritet reforme Izbornog zakona, a potom reforma pravosuđa, što bi trebalo da omogući vladavinu prava i što podrazumijeva poštivanje zakona i Ustava BiH, naglašava Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla, koji vjeruje i u jači politički pritisak.
Vrijeme nas uči
– U prvom redu SAD-a, Velike Britanije, Njemačke, potom i Bruxellesa, da konačno i oni shvate kako moraju da preduzmu određene mjere prema političarima u BiH. Kada živite u BiH, onda vas i vrijeme i prošlost uče da se izgubilo povjerenje u političke subjekte, ali možda i kod njih poslije ovih izbora, pa evo i neke nove strukture vlasti, možemo s više nade očekivati pomak. Daleko je najveća odgovornost na njima, da li istinski i iskreno misle da BiH treba da bude članica EU, ističe Šehić.
Od nove vlasti očekuje da će pokazati odgovornost, prije svega, prema građanima BiH. No, i Korajlić i Šehić podsjećaju na to da je prioritet broj jedan transparentno, nepristrasno pravosuđe koje radi u korist građana i države BiH.
