U mozgu je otkrivena anatomska struktura koja nikad prije nije opisana. Sloj tkiva, nazvan subarahnoidna limfna membrana (SLYM), igra važnu ulogu i u odlaganju otpada u mozgu i u imunološkom sustavu, djelujući kao zaštitna barijera i kao utočište imunološkim stanicama.
Novootkrivena membrana prvo je otkrivena kod miševa, ali je od tada uočena u mozgu odraslih ljudi. Debela je samo nekoliko stanica i jedna je od četiri takve membrane između lubanje i mozga. Ostale tri su dura, arahnoidna i pia mater membrana – zajedno čine meningealni sloj. Najnoviji dodatak dijeli prostor ispod arahnoidnog sloja, subarahnoidalni prostor, koji sadrži cerebrospinalnu tekućinu (CSF), prenosi iflscience.com.
Pritom se spaja s drugim meningealnim membranama stvarajući barijeru između mozga i ostatka tijela. Čini se da SLYM posebno odvaja svježe napravljeni, “čisti” CSF od “prljavog” CSF-a koji sadrži otpadne proizvode stanica. Stoga je vjerojatno uključen u glimfatični sustav – mrežu odgovornu za uklanjanje otpada u mozgu.
“Otkriće nove anatomske strukture koja odvaja i pomaže u kontroli protoka cerebrospinalne tekućine (CSF) u i oko mozga sada nam daje mnogo veće razumijevanje sofisticirane uloge koju CSF igra ne samo u transportu i uklanjanju otpada iz mozga, već ali i u podržavanju njegove imunološke obrane,” rekao je u izjavi Maiken Nedergaard, jedan od autora studije koja opisuje ovo otkriće.
SLYM je vrsta mezotelne membrane, čiji se primjeri mogu naći oko drugih organa u tijelu, uključujući pluća i srce. Ove membrane obično štite organe i utočište imunoloških stanica, a SLYM nije ništa drugačiji. Utvrđeno je da obiluje imunološkim stanicama, što ukazuje na njegovu važnost za obranu mozga. Ove stanice mogu koristiti SLYM za nadzor likvora u potrazi za znakovima infekcije ili upale.
Novo otkriće moglo bi imati implikacije za proučavanje ozljeda mozga i bolesti kao što su multipla skleroza i Alzheimerova bolest.
Istraživači su primijetili da se broj i raznolikost imunoloških stanica u SLYM-u povećao kao odgovor na upalu i starenje. Oni također sugeriraju da bi: “Fizička ruptura SLYM-a mogla, mijenjajući obrasce protoka likvora, objasniti produljenu supresiju protoka glimfe nakon traumatske ozljede mozga, kao i povećani posttraumatski rizik od razvoja Alzheimerove bolesti.”
Suze u SLYM-u, dodaju dalje, mogle bi imunološkim stanicama iz lubanje omogućiti pristup mozgu, što bi moglo objasniti produljenu upalu nakon ozljede.
Ukratko, ova nova struktura mogla bi utjecati na brojna stanja mozga – i, nadaju se istraživači, njezino bi nam otkriće trebalo pomoći da ih bolje razumijemo.
