Premijer Crne Gore Dritan Abazović je izjavio da nije zabrinut zbog poruka zapadnih partnera koji su najavili mogućnost zamrzavanja pregovora EU sa Crnom Gorom, ukoliko parlamentarna većina formira novu vladu na temelju spornih izmjena Zakona o predsjedniku.
“Parlament bira Vladu, razrješava, mijenja ministre, i to je sasvim OK i u državama u kojima se mogu čuti te poruke, koje su, da tako kažem, malo zabrinjavajuće. Vidjećemo što će biti. U ovom trenutku nisam pretjerano opterećen time”, rekao je Abazović novinarima u Budvi 27. decembra, prenosi Radio SkobodnaEvropa.
A proceduru predlaganja mandatara parlamentarna većina pokrenula je po spornom, Zakonu o predsjedniku.
Poslanici Abazovićevog pokreta URA, proruskog Demokratskog fronta i Demokrata, predsjedniku države Milu Đukanoviću, 26. decembra dostavili su 41 potpis podrške kandidaturi Miodraga Lekića za novog mandatara.
Od Đukanovića traže da organizuje konsultacije sa partijama i predloži Lekića za mandatara. Ako to ne učini madatara će predložit parlamentarna većina.
To im omogućava izmijenjeni Zakon o predsjedniku, koji su usvojili u decembru a kojim preuzimaju Đukanovićevu ustavnu nadležnost predlaganja mandatara, jer je on u septembru, iz formalnih razloga, odbio da mandat za sastav vlade povjeri Lekiću.
Iz EU je saopšteno da bi moglo doći do zamrzavanja pregovora sa Crnom Gorom ukoliko se Vlada formira na temelju tih izmjena Zakona, a iz SAD je u više navrata saopšteno i da se protive ulasku DF-a u Vladu.
No, Abazović kaže da nije opterećen porukama sa zapada. Dodaje da “nikome nije u interesu” da Crna Gora uđe u “bilo kakav međunarodni nesporazum”.
“Ne očekujem da bude nekih većih nesporazuma na međunarodnom planu, niti mislim da subjekt koji ja predstavljam, ali čini mi se ni ostali subjekti ni na koji način neće uraditi neki potez da se to poremeti”, dodao je Abazović.
Na pitanje što slijedi ukoliko Đukanović ne pokrene nove konsultacije za mandatara nove vlade, Abazović je kazao da bi to značilo da se suprotstavlja volji 41 poslanika, koji su većina u crnogorskom parlamentu koji ima ukupno 81 poslaničko mjesto.
“Ako misli da mu to donisi neki politički profit, neka nastavi, nije ni to zadugo, njegov mandat ionako ističe i imaćemo brzo i novog predsjednika”, rekao je Abazović.
On nije mogao da kaže kada se očekuje formiranje nove Vlade i dodaje da sa DF-om “nema nikakav specijalni dogovor”, te da će o sastavu kabineta, ciljevima i principima nove vlade tek razgovarati.
Đukanović je potpisao ukaz kojim sporni Zakon o Predsjedniku stupa na snagu, ali i kazao da neće učestvovati u njegovoj primjeni, jer ga smatra neustavnim.
Negativno mišljenje o Zakonu dala je i Venecijanska komisija, savjetodavno tijelo Savjeta Evrope.
Ustavni sud koji treba da odluči o ustavnosti tih izmjena nema kvorum više od tri mjeseca, jer ima samo tri od ukupno sedam sudija.
Abazović i njova Vlada su u tehničkom mandatu od 20.- avgusta, kada im je izglasano nepovjerenje u Parlamentu Crne Gore.
To je druga vlada kojoj je izglasano nepovjerenje od promjene vlasti avgusta 2020. godine, kada je pobjedom na izborima proruskog DF, Demokrata i Abazovićevog pokreta URA prekinuta trdesetogodišnja vladavina DPS.
Đukanoviću predsjednički mandat ističe na proljeće.
