Pogotovo BiH kao višenacionalnoj zajednici koja je u posljednje vrijeme ozbiljno stagnirala upravo zbog narušenih odnosa na svim političkim razinama, naglasila je, između ostaloga, u intervjuu za Večernji list Lidija Bradara, članica Predsjedništva HDZ-a BiH. Govoreći o programskom sporazumu, odnosno partnerstvu, objasnila je kako isti ima nekoliko elemenata, počevši od euroatlantskog puta pa do ekonomsko-socijalnih reformi. Bradara je posebno ukazala na zadatak donošenja izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine kojima se trebaju provesti presude Ustavnoga suda BiH o legitimnom predstavljanju, kao i odluka Suda u Strasbourgu.
Pregovori stranaka oko uspostave vlasti trebali bi uskoro rezultirati potpisivanjem sporazuma. Koliko je važna činjenica da je hrvatska strana od početka inzistirala na programskim osnovama u formiranju vlasti?
– Svjesni da je kvalitetan program polazna osnova našeg političkog djelovanja i rada, mi u Hrvatskoj demokratskoj zajednici već dugo radimo na njegovoj izradi i provedbi. Taj program u sebi sadrži, prije svega, viziju i strategiju što to želimo raditi u idućem razdoblju, ali i kako ostvariti programske ciljeve. Nakon što su to prepoznali naši birači, ono što smo mi željeli učiniti kao idući korak je napraviti programsko partnerstvo pomoću kojeg bismo realizirati ciljeve sadržane u programu djelovanja i rada. Među njima su svakako interesi hrvatskog naroda, kao i same Bosne i Hercegovine u kojoj Hrvati trebaju biti jednakopravni s drugim dvama narodima. Mi smo i prije imali sličnih potpisanih sporazuma koji se, nažalost, nisu provodili. Ovog puta želimo napraviti provediv sporazum koji će se temeljiti na zajedničkom nazivniku oko kojega se mogu okupiti stranke u BiH koje ovu zemlju žele povući naprijed.
Možete li se osvrnuti na neke od ključnih točaka programske osnove?
– Nama je svaka točka važna i nijedna od njih nije nepoznata jer smo o njima pričali ne samo u izbornoj kampanji već i proteklih godina, u svakoj prilici kada smo govorili o programu rada i djelovanja u idućem razdoblju. Te su točke kombinacija dugoročnih i kratkoročnih planova rada. Prije svega, tu je euroatlantski put BiH koji za nas nema alternativu, s pregledom završenih pitanja i onih koja nas čekaju na tom putu. Nama najvažniji zadatak, a koji je ostao nezavršen, je donošenje izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine kojima trebamo provesti presude Ustavnoga suda BiH o legitimnom predstavljanju, kao i odluka Suda u Strasbourgu. Drugi dio programskih načela odnosi se na pravnu državu u svakom smislu te sintagme, uključujući pravnu sigurnost, borbu protiv kriminala i korupcije, sve ono što su elementi jedne moderne pravne države. Među prioritetnim ciljevima su i socioekonomske reforme koje podrazumijevaju reformu temelja društva, počevši od nekih stvari koje se tiču obrazovanja, preko demografske obnove pa do pitanja koja se odnose na fiskalni zakonski okvir i socijalnu politiku, uz ekonomske reforme i stvaranje povoljnijih uvjeta za gospodarstvo. Dakle, sve ono za što se godinama kroz svoje programe i svoje djelovanje zalažemo. Svaka od navedenih točki je ključna i važna te za provedbu svake od njih moramo naći partnere s kojima ćemo potpisan sporazum i realizirati.
Mislite li kako je moguće imati ustrojenu vlast do kraja ove godine?
– Rekla bih da tamo gdje volje, ima i načina. Postoje određeni rokovi koji su zacrtani i koje treba poštovati, uz propisane zakonske procedure, poštujući demokratsku kulturu i načela. Kao dugogodišnja zastupnica i izaslanica, smatram jako važnim držati se parlamentarnih rokova i procedura. Držati se postignutog dogovora najbolji je način provedbe potpisanog, naravno, ako potpisnici ispune ono što su potpisali.
Koliko je bitno u situaciji permanentne krize, kao i neizvjesnosti, imati harmonizirane međunacionalne odnose?
– Harmonizirati odnose je prevažno u svakoj situaciji i bilo kojoj zajednici. Pogotovo BiH kao višenacionalnoj zajednici koja je u posljednje vrijeme ozbiljno stagnirala upravo zbog narušenih odnosa na svim političkim razinama. Duboka politička i ekonomska kriza prerasle su u najširu društvenu krizu u BiH nakon Daytona. Mislim da su relaksirani međunacionalni odnosi ključ izlaska iz krize, prije svega političke, koja sa sobom povlači i druge koje sam nabrojila. U tim našim nastojanjima da pokrenemo relaksiranje međunacionalnih odnosa nedostajali su nam partneri za razgovor. Jer ništa se u BiH ne podrazumijeva samo po sebi i veoma je važno imati ljude koji žele razgovarati o svim poteškoćama i otvorenim pitanjima. Nijedan problem nije nerješiv ako ima volje i ako postoji pogodan trenutak da ga se riješi. Nekad se sve rješava vrlo brzo, a ponekad je potrebno vrijeme za razumijevanje problema, a potom postizanje konsenzusa oko njegova načina rješavanja. Kada imate konsenzus, ne postoje neriješena pitanja ni problemi. Oni nastaju kada imate pregovarače koji žele dominirati. U takvoj situaciji dogovor je teško, pa i gotovo nemoguće postići.
Kakva su očekivanja od rada novog saziva federalnog Parlamenta, ali i nove izvršne vlasti, odnosno Vlade?
– Konstituirajuća sjednica Zastupničkog doma Parlamenta FBiH zakazana je za 1. prosinca, a do 2. prosinca trebali bi biti izabrani svi izaslanici za Dom naroda Parlamenta FBiH. Od tog trenutka teku rokovi za uspostavu izvršne vlasti. Nadam se da će novoizabrani zastupnici i izaslanici u oba doma Parlamenta FBiH biti svjesni svoje odgovornosti, da će odgovorno obnašati svoju dužnost te da će snagom argumenata sučeljavati stavove, ma koliko oni bili različiti po nekim pitanjima. Očekujem i da će nova Vlada FBiH predlagati kvalitetne i provedive zakone od kojih će koristi imati stanovnici svih dijelova Federacije BiH, sve županije i sve općine.
Nedavno smo se prisjetili obljetnice osnutka Hrvatske zajednice Herceg Bosne. Koliko je važno očuvati sjećanje na taj događaj te koliko je djelovanje istoimene udruge važno u očuvanju identiteta?
– I ova 31. obljetnica osnutka protekla je u prisjećanju kako je Hrvatska zajednica Herceg Bosna bila jamac, ali i ostala podsjetnik načina na koji su se Hrvati u BiH izborili za svoj opstanak. Gdje je god postojala Hrvatska zajednica Herceg Bosna i bila organizirana, na tom su području Hrvati opstali i danas žive u značajnom broju. U našem kolektivnom pamćenju uvijek treba biti mjesta za žrtve koje su položene za opstanak hrvatskog naroda u BiH, koje ne smiju pasti u zaborav nikada. Hrvatska zajednica Herceg Bosna omogućila je da hrvatski narod bude, barem u dokumentima, prepoznat kao jednakopravan. Taj nam se status stalno narušava i pokušava oduzeti te nam je ostalo izboriti se za svoju ustavnu i stvarnu jednakopravnost u Bosni i Hercegovini. Ono za što smo se izborili kroz HZ HB i ugradili u temelje BiH treba biti priznato i prepoznatljivo te zaživjeti u punom kapacitetu jer bez toga nema ni BiH kao zemlje jednakopravnih naroda i građana.
