Narodna skupština Republike Srpske usvojila je danas po hitnom postupku drugi rebalans budžeta za ovu godinu koji iznosi 4,510 milijardi maraka. Poslanici su po hitnom postupku usvojili i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju budžeta Republike Srpske za 2022, kojim se vrši usklađivanje budžetskog okvira.
Vraćanje duga
Drugi rebalans budžeta Republike Srpske za ovu godinu uvećan je za 128 miliona KM, odnosno za 2,9 odsto u odnosu na prvi rebalans budžeta. Razlog donošenja drugog rebalansa je usklađivanje prihoda i rashoda.
– Predloženi drugi rebalans budžeta je za 486 miliona KM viši u odnosu na budžet za ovu godinu. Uvećanje prihoda uslijedilo je zbog značajno visoke inflacije, povećanja koeficijenata raspodjele indirektnih poreza i povećanja privredne aktivnosti, praćene visokom pokrivenošću uvoza izvozom, kazala je ministar finansija RS-a Zora Vidović.
Poslanik PDP-a i kandidat opozicije za predsjednika Srpske Jelena Trivić upozorila je na posebnoj sjednici da Srpska ulazi u ozbiljan problem vraćanja duga i pored činjenice da prihodi rastu.
– Zašto u idućoj godini na otplatu rate kredita dajemo više od milijardu maraka? Jer nas je neodgovorni i bahati režim 2018. zadužio na Bečkoj berzi na pet godina. Vlast je tada rekla: “Pa šta, neko će to vraćati”, a to je narod kojeg je u Srpskoj sve manje, rekla je Trivić.
Ona je ocijenila da opšta stopa inflacije od 16,1 odsto ne pokazuje koliko realno iznosi inflacija za one proizvode koje građani najviše troše.
– Građane najviše zanima koliko iznosi stopa inflacije za energente i hranu, jer to najviše učestvuje u kućnom budžetu. Ta stopa je daleko viša. Ja sam ubijeđena da bi za određene proizvode stopa sigurno bila i viša od 50 odsto. Građani dobro znaju kolika je inflacija kada odu sa 50 KM u prodavnicu i pogledaju u kupljenu kesu, koju mogu iznijeti na malom prstu, istakla je Trivić.
Poslanik SDS-a Milan Radović upozorio je na zabrinjavajući rast inflacije koji Srpska ne može da zaustavi. Poručio je da rebalans budžeta nije razvojni, već socijalni, jer je najmanje novca dato za privredu.
– Ne možete reći da je inflacija kod nas ista kao u Srbiji koja ima osam miliona stanovnika, a mi, sa druge strane, uvozimo svu robu široke potrošnje. Svi nešto preduzimaju: u Srbiji je jeftinija hrana, a koje to mjere naša vlada preduzima? Srpska čak nema ni robne rezerve, kazao je Radović.
Stručne usluge
On je upitao i koju prednost građani imaju od toga što Republika Srpska proizvodi struju. Osudio je i to što se za stručne usluge i neklasifikovane rashode u budžetu godišnje izdvaja čak 66 miliona maraka, pitajući o kakvim je tačno uslugama riječ.
– Višak prihoda ste preusmjerili na lična primanja, penzije i jednokratnu pomoć. Za mlade ste dali 39 miliona KM. Nije rješenje dijeliti mladima pomoć, nego ih zaposliti. Višak prihoda ste preusmjerili tamo gdje vam trebaju glasovi. To je vaše pravo, ali ne rješava problem rastuće inflacije. To nije sistemsko rješenje za plate i penzije, nego podjela 100 KM u izbornoj kampanji, poručio je Radović.