Uprava za inspekcijske poslove Crne Gore naložila je uklanjanje spomen-ploče žrtvama nekadašnjeg zloglasnog konclogora Morinj, jer za njeno postavljanje, kažu, nedostaje dokumentacija. Spomen-ploča je postavljena prije sedam dana na ulaz u nekadašnji konclogor Morinj u Boki kotorskoj, pet kilometara od Risna.
Kaznene prijave
U deset mjeseci postojanja konclogora, u Morinju je bilo zatočeno oko 300 hrvatskih civila i branitelja, uglavnom s dubrovačkog područja. U logoru su ubijani i mučeni. Trojica branitelja su u logoru umrla nakon brutalnog premlaćivanja, a njih oko 50 je preminulo kasnije zbog tortura i mučenja proživljenih u ovom logoru.
Crna Gora je 2000. uputila ispriku Hrvatskoj, a kasnije je isplatila i odštetu bivšim zatočenicima ovog konclogora. Hrvatski mediji, pozivajući se na crnogorske izvore, javljaju da je inspekcija donijela rješenje po kojem Opština Kotor ima tri dana da ukloni spomen-ploču. Informaciju je potvrdio gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić.
Načelnik Općine Konavle Božo Lasić, koji je bio u hrvatskom izaslanstvu prilikom otkrivanja spomen-ploče žrtvama konclogora Morinj, komentirao je uklanjanje:
”Vijest da će se spomen-ploča u Morinju ukloniti temeljem nalaza nekakve inspekcije je poraz crnogorskog društva i poraz ljudskog razuma.”
Kaže da se još nada da se radi o dezinformaciji.
”No, naglašavam kako simbolika te ploče predstavlja početak gradnje mosta između dva naroda. ‘Vadeći’ se na navodne tehničke razloge za uklanjanje, to spomen-obilježje hrvatske patnje svodi se na razinu nedostojnu njegovog izvornog značenja. Prilikom postavljanja rekao sam da samo kajanje rađa oprost, a samo oprost rađa suživot. Jednako tako vrijeđanje hrvatskog naroda produbljuje našu otuđenost”, rekao je Lasić.
Prema navodima crnogorskih medija, inspektorica za kulturna dobra i kulturnu baštinu 12. listopada (spomen-ploča je otkrivena 10.10. op. a) izašla je na mjesto postavljanja spomen-ploče, nakon čega je zaključila da za postavljanje spomen-obilježja u Morinju ne postoji neophodna dokumentacija. Zatražila je izjašnjenje ministarstava obrane i vanjskih poslova Crne Gore na osnovu kojeg akta su postavili predmetnu ploču. Inspekcija najavljuje da će spis uputiti nadležnom tužiteljstvu na daljnje postupanje.
Prema zapisniku, gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić rekao je da je on o događaju doznao iz medija i da nisu ispunjeni zakonski uvjeti za postavljanje ploče. On poziva Vladu Crne Gore i inspekciju da podnesu kaznene prijave protiv ministra obrane Raška Konjevića i ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića zbog kršenja Zakona o spomen-obilježjima. Prema ovom zakonu, tko organizira podizanje spomen-obilježja čije podizanje nije dozvoljeno kaznit će se zatvorom do tri godine. Spomen-ploču su, podsjetimo, otkrili pripadnici Počasne garde Vojske Crne Gore.
Na spomen-ploči piše: “Tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku ovdje je bio logor takozvani centar Morinj (3.10.1991 – 18.8.1992) za zatočene hrvatske civile i branitelje. Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su proživjeli zatočeni. Da se nikada ne ponovi!” U potpisu: Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore i Ministarstvo odbrane Crne Gore. Postavljanje spomen-ploče inicirala su ova dva crnogorska ministarstva.
Otkrivanju spomen-ploče prisustvovali su crnogorski ministri Konjević i Krivokapić, potpredsjednik Vlade RH i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, nekadašnji branitelji preživjeli logoraši Morinja i dr. Hrvatsko izaslanstvo jedva je stiglo u Morinj jer je oko 100 mještana Morinja automobilima blokiralo cestu ne dopuštajući postavljanje spomen-ploče.
Lažne kvalifikacije
Među prosvjednicima bili su potpredsjednik Opštine Kotor Siniša Kovačević i umirovljeni pukovnik tzv. JNA i jedan od zapovjednika logora Morinj Radomir Goranović. Crnogorski mediji javili su tada da se mještani Morinja najoštrije suprotstavljaju postavljanju bilo kakvih obilježja na objektima bivših kasarni tzv. JNA u Morinju “koje su u vrijeme ratnih dešavanja 90-ih služile kao sabirni centar za isljeđivanje, a nikako kao koncentracijski logori”. Ne dozvoljavaju, opisuje se dalje, da se “table s gnusno lažnim kvalifikacijama niđe postavljaju na teritoriju naše mjesne zajednice”.
