Program za zdravlje EU4Health 2021 – 2027. je ambiciozan odgovor Evropske unije na Covid-19, čiji su ciljevi usmjereni na poboljšanje i promicanje zdravlja, zaštite ljudi, potom pristupa lijekovima, medicinskim proizvodima i proizvodima potrebnim za vrijeme krize, te jačanje zdravstvenih sistema. Bh. zdravstvu ovakva podrška Evropske unije donijeće dalekosežne pozitivne efekte, koji bi u konačnici doveli do još kvalitetnije medicinske usluge za naše građane. Ova sredstva umnogome bi doprinijela i dugo očekivanoj reformi bh. zdravstvenog sistema koja bi značila korak bliže očuvanju javnog zdravlja.
Rijetke bolesti
Infektolog prim. dr. Ednan Drljević, šef Infektivnog odjela Opće bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš” u Sarajevu, smatra da je pristupanje EU fondovima, kada se radi o promociji bh. zdravstva, od izuzetne važnosti. Na svim nivoima vlasti, od općina do Federacije BiH, postoje odjeli koji su zaduženi za EU fondove i koji sa mnogim projektima, profesionalno pripremljenim, mogu konkurisati uz kvalitetnu dokumentaciju. Najbolja opcija, dodaje, jeste da se konkuriše sa zajedničkim projektima, ukoliko je moguće između dva entiteta ili između dvije države.
Kada je riječ o organizaciji zdravstva, prevashodno treba unaprijediti primarnu zdravstvenu zaštitu, mišljenja je dr. Drljević, koji smatra da treba unaprijediti i proces obezbjeđenja lijekova, pogotovo za rijetke bolesti.
– S druge strane, imate operativne zahvate koji se rade vani, zato treba osnovati fond od novca Evropske unije i formirati komisiju koja će određivati šta je neophodno da se radi vani, a šta se može uraditi u Bosni i Hercegovini, bez obzira na to u kojem ste entitetu, pojašnjava dr. Drljević i predlaže jedan od projekata.
– Jedan od projekata sa kojima možemo aplicirati za EU fondove jeste osnivanje specijalne bolnice, prije svega, hospicija, gdje su smještene nepokretne stare osobe, oboljele od raka. Još jedna od mogućnosti koja bi se iz pomenutih sredstava mogla realizovati jeste projekat veteranskih bolnica u BiH, poput onih u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se nalaze državne bolnice za ratne veterane i njihove porodice, ističe.
Kantonalna zastupnica i specijalista pedijatrije u JU Dom zdravlja KS dr. Amra Junuzović-Kaljić naglašava da je digitalizacija nužna za cijelo bh. zdravstvo, kao i mogućnost pristupa podacima, istraživanjima i praktičnom radu članova zdravstvenog sistema država Evropske unije.
Sead Šadić, šef Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge Brčko distrikta BiH, kaže da su u prethodnim godinama osnovali i Jedinicu za implementaciju projekata Evropske unije.
– U narednom periodu Vladi, odnosno Skupštini kandidovaćemo srednjoročni plan razvoja distrikta u zdravstvu, koji se tiče i međunarodnih fondova, tako da ćemo, vjerujem, kao lokalna zajednica imati mjerljive i vidljive rezultate za građane distrikta kada je riječ o projektima, naglasio je Šadić.
S obzirom na to da je program EU4Health otvoren za učešće trećih zemalja, uključujući potencijalne kandidatkinje, Ministarstvo civilnih poslova BiH je, uz saglasnost nadležnih institucija za oblast zdravstva FBiH, RS-a i Brčko distrikta BiH, pokrenulo inicijativu za pristupanje naše zemlje navedenom programu.
– Imajući u vidu da je procijenjeni iznos godišnje kontribucije za Bosnu i Hercegovinu za program EU4Health veoma visok (npr. za prvu godinu učešća bio bi čak 10 puta viši u poređenju sa iznosom od oko 55.000 eura koji je bio definisan za prethodni ciklus Zdravstvenog programa EU), obavljene su dodatne konsultacije sa nadležnim institucijama FBiH, RS-a i BDBiH. U vezi s tim, a posmatrano sa stanovišta apsorpcionih kapaciteta koji bi omogućili godišnje povlačenje sredstava barem u iznosu kontribucije, ako ne u višem, zaključeno je da Bosna i Hercegovina pristupi EU4Health programu od 2023. godine, navode iz Ministarstva.
Magistrica farmacije Zineta Binakaj, predstavnica Komore magistara farmacije FBiH, naglašava da prije svega moramo imati obučen kadar koji može pripremati projekte iz oblasti zdravstva, da se mogu kandidirati u EU fondovima kako bi ta sredstva mogla biti povučena i korištena na dobrobit naših pacijenata.
Dr. Jovica Mišić, predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine RS-a, mišljenja je da bi sredstva iz EU fondova mogla da pomognu Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske ili Federacije BiH, kako bi isplatili tranše bolnicama ili kliničkim centrima koje ne mogu da isplate uz plate radnicima i doprinose za zdravstveno osiguranje.
Navodi kako bi se sredstvima iz EU fondova mogli realizovati projekti izgradnje novih medicinskih ustanova.
Seoske ambulante
– Volio bih da EU fondovi mogu pomoći i ostalim opštinama u BiH, gdje bismo napravili nove objekte, nove ambulante i ujedno bi se poboljšala zdravstvena zaštita, ali prvenstveno, ponavljam, volio bih da EU fondovi pomognu fondovima i FBiH i RS-a, da bi ispunili ugovore sa zdravstvenim ustanovama, očekivanja su dr. Mišića.
Navodi kako bi se novcem iz evropskih fondova mogle u svakom gradu opremiti ambulante, jer su one sada, pogotovo u seoskim područjima, dosta ruinirane.
Naše upite o projektima iz zdravstva posredstvom fondova Evropske unije uputili smo i Ministarstvu zdravlja i socijalne politike RS-a, ali ni nakon deset dana odgovore nismo dobili.
