Sviše od 86 hiljada dozvola za boravak i rad stranaca u Hrvatskoj izdanih do kraja augusta ove godine najmanje ih je bilo za sezonske radnike, a najviše za novo zapošljavanje, pokazuju podaci MUP-a.
Riječ je o strancima iz tzv. trećih zemalja koji nisu državljani zemalja članica Europskog gospodarskog prostora (EU, Lihtenštajna, Norveške, Islanda) ili Švicarske. Prema MUP-ovim podacima, do početka oktobra u Hrvatskoj je 10.316 državljana trećih zemalja imalo odobren stalni boravak ili dugotrajno boravište, a 96.526 važeći privremeni boravak.
Od ovogodišnje 86.032 izdane dozvole za boravak i rad 53.544 su izdane za novo zapošljavanje, 16.413 za produženje dozvola te 16.075 za sezonske radnike. Po djelatnostima stranci su u Hrvatskoj najtraženiji u graditeljstvu (33.501 dozvola), turizmu i ugostiteljstvu (28.191), industriji (10.916), saobraćaju i vezama (4419) te poljoprivredi i ribarstvu (1866).
Najviše dozvola za boravak i rad izdan je državljanima BiH – 26.166, Srbije – 15.030, Sjeverne Makedonije – 8079, Nepala – 7994 i Kosova – 6028.
U MUP-u RH podsjećaju da su se do 1. januara prošle godine dozvole za boravak i rad državljanima trećih zemalja izdavale na temelju odluke Vlade o godišnjoj kvoti. No, novim Zakonom o strancima, propisano je da Vlada više ne donosi odluku o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca, nego se dozvole za boravak i rad mogu izdati na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
I privremeni boravci najčešće zbog rada, ali i spajanja porodica. Stranci kojima isteknu dozvole za boravak i rad dužni su napustiti Hrvatsku, osim ako su prethodno podnijeli zahtjev za novu dozvolu ili odobrenje privremenog boravka.
U MUP-u napominju i da se državljanima trećih zemalja može odobriti dugotrajno boravište ako u Hrvatskoj imaju neprekidno 5 godina odobren privremeni boravak, azil ili supsidijarnu zaštitu te ako ispunjavaju ostale zakonske uvjete.
To bi bilo da posjeduju dovoljno sredstava za uzdržavanje, da imaju zdravstveno osiguranje, dostave dokaz o poznavanju hrvatskog jezika i latiničnog pisma te da je utvrđeno da ne predstavljaju opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost i javno zdravlje, prenosi Hina.
Određenim kategorijama državljana trećih zemalja može se odobriti i stalni boravak pod povoljnijim uvjetima, naprimjer članovima porodice hrvatskog državljanina koji ima neprekidno najmanje četiri godine odobren privremeni boravak u svrhu spajanja porodica, dodaju u MUP-u.
Na dan 4. oktobar 10.316 državljana trećih zemalja u Hrvatskoj imalo je odobren stalni boravak ili dugotrajno boravište u skladu sa Zakonom o strancima, a 96.526 važeći privremeni boravak. Najviše privremenih boravaka odobreno je svrhu rada (85.342), dok su zbog spajanja obitelji privremeni boravak dobile 9504 osobe.