Može li Sarajevo bolje? – “Jednak odnos prema svim žrtvama, bez obzira na njihovo etničko porijeklo, uslov je trajnog pomirenja”

2 min. čitanja

Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) ponovo je odlučilo uputiti molbu KJKP Pokop za postavljanje spomen-ploče na mjestu gdje su se nalazile neoznačene grobnice žrtava ekshumiranih sa lokaliteta Kazani, Gaj i Grm maline, a koji su bili pod kontrolom Mušana Topalovića Cace i njegove 10. brdske brigade.

Podsjećamo, na granici pomoćnog terena stadiona Koševo i groblja Sveti Josip, 27. novembra 1998. godine obavljena je reekshumacija 28 vreća u kojima su se nalazili posmrtni ostaci najmanje 23 tijela, što je utvrđeno nakon DNK analize.

– Pošto je Grad Sarajevo, podižući spomen-ploču na Kazanima, pokazao kako ne treba komemorisati žrtve, smatrali smo da je bolji način odavanja počasti civilima ubijenim obilježavanje mjesta reekshumacije. Šokantno je da je jedno tako važno mjesto za ratno Sarajevo ostalo neobilježeno. Smatrali smo da je Pokop u obavezi da ispravi ovu grešku, kaže Edvin Kanka Ćudić, koordinator UDIK-a, napominjući da je prva molba Pokopu dostavljena krajem aprila.

Ističe da se, nažalost, ova ustanova nije udostojila odgovoriti, pa su odlučili molbu dostaviti i drugi put.

– Ignorisanje govori o utjecaju političkih struktura na institucije, i to onih koje smatraju da je podizanjem nakaradne ploče na Kazanima završena priča o sarajevskom suočavanju s prošlošću. Nadamo se da, ipak, postoje ljudi koji će prepoznati važnost obilježavanja mjesta pijeteta, te da će uslišiti molbe kako bi pokazali da Sarajevo može bolje. Jednak odnos prema svim žrtvama, bez obzira na njihovo etničko porijeklo, uslov je trajnog pomirenja, kaže Edvin Kanka Ćudić, koordinator UDIK-a. 

Podijeli ovaj članak