Svijet je nepovratno promijenjen, a odnosi na kojima je počivala sigurnost Evrope i svijeta postali su prošlost, kazao je u svom obraćanju Generalnoj skupštini UN-a predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, ističući kako svijet ne smije šutiti o ratu u Ukrajini.
– Ne smijemo šutjeti, naročito u ovoj zgradi. U Ujedinjenim nacijama, koje su i uspostavljene s ciljem sprečavanja i zaustavljanja onoga što se trenutno dešava u Ukrajini. Na koncu, naročito ne smijemo šutjeti mi, u Bosni i Hercegovini, koji i sami imamo živo sjećanje na užase rata i agresije. Kao i u slučaju moje države, u periodu između 1992. i 1995. godine, sistem Ujedinjenih nacija, nažalost, ponovo nije bio u stanju ni da spriječi ni da zaustavi rat u Ukrajini. Tu prvenstveno mislim na Vijeće sigurnosti, kao tijelo zaduženo za zaštitu međunarodnog mira i sigurnosti, u svjetlu principa koji su definirani Poveljom Ujedinjenih nacija, istakao je Džaferović.
Podsjetio je da je, za razliku od Vijeća sigurnosti, GSUN-a usvojila rezoluciju, kojom je zatraženo trenutno zaustavljanje agresije na Ukrajinu. Toj rezoluciji, dodao je, priključila se i BiH, stavši tako na pravu stranu istorije.
– Iako ova rezolucija nema snagu da zaustavi rat, ona ima snagu da zaustavlja neistine. Sasvim jasan i nedvosmislen jezik ovog najvišeg međunarodnog foruma, smanjuje do krajnje mjere prostor svima koji pokušavaju relativizirati istinu. Prvi korak ka svakom rješenju je kazati istinu i poštovati je, istakao je Džaferović.
Govoreći o aktuelnoj svjetskoj ekonomskoj krizi, praćenoj inflacijom, nestašicom hrane u Africi i Aziji, kao i energetskom krizom u Evropi, predsjedavajući Predsjedništva BiH je napomenuo kako se trenutna situacija može prevazići samo još tješnjom saradnjom među državama.
– Živimo u nestabilnim vremenima, bez presedana u skorijoj historiji. Dok iščekujemo izuzetno tešku zimu, svjesni smo destabilizacijskog potencijala ekonomske i energetske krize. 20. stoljeće daje izuzetno vrijedne lekcije o vezi između ekonomske krize i desnog populizma. Upravo je na talasu velike ekonomske depresije na vlast došao nacistički pokret, koji je doveo do najveće kataklizme u historiji čovječanstva, nakon koje su i uspostavljene Ujedinjene nacije, te je usvojena Povelja UN-a, a zatim i Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju genocida, kao i drugi akti UN-a. Suštinska ideja Ujedinjenih nacija, na kojoj počivaju svi ovi temeljni akti međunarodnog prava, jeste ideja o ravnopravnosti svih ljudi, bez obzira na njihovo porijeklo, boju kože, religijsku, nacionalnu ili drugu pripadnost. To je ideja na kojoj je izgrađena moderna civilizacija, napomenuo je Džaferović.
Govoreći o situaciji u BiH naglasio je kako naša zemlja ima dugu tradiciju multikulturalnosti i suživota muslimanskih, kršćanskih, jevrejskih i drugih zajednica, koje pojedinačno, ali i sve zajedno čine jedinstven mozaik države BiH. Međutim, takva BiH je bila, kako je dodao, trn u oku politikama koje počivaju na ideji o nemogućnosti suživota, koje su na kraju dovele do zastrašujućeg rata u našoj zemlji, koji je kulminirao genocidom u Srebrenici.
Podsjetio je i da je presudama međunarodnih sudova utvrđeno kako je rat u BiH bio međunarodnog karaktera, sa učešćem susjednih država, kako bi se pojedini dijelovi BiH pripojili susjednim zemljama, uz potpuno uništenje pojedinih etničkih grupa.
– Postoje još uvijek brojni izazovi, a najveći jesu politike u BiH i susjedstvu, koje nisu odustale od ratnih ciljeva o podjeli zemlje. Kao dio šireg talasa desnog populizma u Evropi, u BiH postoje politike koje otvoreno tvrde da BiH nije moguća, jer, kako ističu, nije moguć zajednički život muslimana i kršćana. Muslimani i kršćani žive i mogu živjeti zajedno. I taj život ima perspektivu. A ono što sigurno nema perspektivu su retrogradne politike koje se tome suprotstavljaju. BiH je, sa svojom višestoljetnom historijom, živi primjer i dokaz civilizacijske ideje da ljudi različitih vjera, nacija i kultura mogu živjeti zajedno. Činjenica da je BiH, čak i uprkos ratu koji je bio usmjeren na njeno uništenje, uspjela opstati, pokazuje njenu izuzetnu otpornost, rekao je Džaferović.
Napomenuo je kako su nakon rata u BiH posebnom rezolucijom UN-a uspostavljeni Vijeće za provedbu mira i Ured visokog predstavnika. Samo odgovarajućom rezolucijom mogu biti i ukinuti, ali još uvijek nije vrijeme za to, smatra Džaferović.
– U proteklih nešto više od godinu dana, u BiH je na sceni bio udar na 27 godina implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma, kroz pokušaj rasformiranja državnih institucija koje su uspostavljenje na osnovu jasnih odredbi Dejtonskog sporazuma. Zahvaljujući djelovanju Ureda visokog predstavnika i država članica Vijeća za implementaciju mira, na čelu sa SAD-om, zaustavljen je udar na državne institucije, te je sačuvan mir, čime je pokazana svrsishodnost i efikasnost institucija međunarodne zajednice u BiH. U proteklom periodu, uz zahtjeve za zatvaranje OHR-a, sve su češći i zahtjevi da visoki predstavnik poduzima poteze, kojima bi se slabilo jedinstvo Bosne i Hercegovine, te uvodile dodatne etničke podjele. Obaveza visokog predstavnika, prema Dejtonskom sporazumu i Povelji UN-a, jeste da štiti suverenitet i teritorijalni integritet BiH, a ne da doprinosi njegovom razgrađivanju, tvrdi Džaferović.
Članstvo u EU, u NATO-u, ako i regionalna saradnja glavnbi su vanjskopolitički ciljevi BiH, istakao je džaferović. EU je otvorila prostor za dodjelu kandidatskog statusa BiH, uz ispunjavanje određenih uslova. Podsjetio je da je djelimično ispunjeno 14 prioriteta koje je postavila Evropska komisija. Osim toga, usvojen je i Program reformi, kao uslov za aktiviranje MAP-a.
– BiH želi dobre odnose sa svojim susjedima, uz međusobno uvažavanje, poštivanje i princip reciprociteta. I jedino je tako moguće graditi dobre odnose sa BiH. Svi u regionu moraju shvatiti da je geostrateška i geopolitička konfiguracija regiona završena, i da je put ka sigurnosti i prosperitetu – put međusobne saradnje i rješavanja otvorenih pitanja, u skladu s principima međunarodnog prava. Svi u regionu smo ravnopravni, niko ni nad kime ne može dominirati, a mir i stabilnost je prijeko potrebna svima, naglasio ej Džaferović.
